Demografija

Pandemija u Hrvatskoj nije utjecala na broj djece. U prvih osam mjeseci brojke su čak i malo rasle

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Ivica Galovic PIXSELL

Foto Ivica Galovic PIXSELL

U osam mjeseci 2021. godine broj živorođene djece u Hrvatskoj je za jedan posto veći u odnosu na isto razdoblje lani, kaže demograf Ivan Čipin



ZAGREB – Pandemija je u Hrvatskoj ostavila najveći učinak na mortalitet i migracije, a najmanje na fertilitet, ocjena je Ivana Čipina, demografa s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.


Muškarci su daleko više izloženi riziku smrtnog ishoda nego žene, pa bi zdravstveni sustav trebao povesti više računa o prevenciji i liječenju COVID-a kod muškaraca, upozorio je Čipin na konferenciji »Demografski izazovi Hrvatske i Europske unije nakon COVID-19 pandemije« održanoj u okviru Konferencije o budućnosti Europe u organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.


Otišli stranci


Da nije bilo pandemije koronavirusa, Hrvatska bi u 2020. godini imala rekordni broj useljenika iz zemalja regije, a predznak migracija bio bi nam pozitivan, ustvrdio je Čipin. Useljavanje iz susjednih država u Hrvatsku bilo je izraženo 2018. i 2019. godine, no pandemija je strance otjerala iz Hrvatske, a doseljenike zaustavila.




Stopa smrtnosti ukazuje na trostruko veću smrtnost muškaraca nego žena u dobnim skupinama iznad 50 godina. U 50-ima ta je razlika najveća, jer je kod muškaraca smrtnost od COVID-a tri puta veća kod nego žena, a kod starijih je rizik za muškarce dvostruko veći, s tim da u 60-im godinama od COVID-a umire 60 posto muškaraca, a u dobnoj skupini iznad 90 godina svaki drugi zaraženi muškarac.


Pandemija, s druge strane, nije imala bitnog utjecaja na rađanje djece u Hrvatskoj. Prema podacima DZS-a, učinak na broj živorođene djece bio je prisutan u mjesecima lockdowna, u ožujku i travnju 2020., što se očitovalo kroz pad broja novorođene djece krajem godine od 10 posto. No, tada se minus pretvorio u plus i došlo je do neočekivanog oporavka u proljeće ove godine, navodi Čipin.


– U prvih osam mjeseci 2021. godine broj živorođene djece u Hrvatskoj za jedan je posto veći u odnosu na isto vrijeme lani, što znači da nije bilo značajnog pada broja živorođenih za više od 10 posto, kako su neki predviđali, istaknuo je Čipin.
Po riječima Thomasa Sobotke iz Instituta za demografiju u Beču, diljem Europe u prosincu prošle godine zabilježen je značajan pad broja novorođene djece, za oko 10 posto, a od ožujka je broj novorođenih počeo rasti, što se povezuje s olakšanjem restrikcija. Jedino je Španjolska u Europi zabilježila veći pad broja rođenih, a Finska porast broja rođene djece tijekom pandemije.


Demografska rana


– Najbolja je demografska politika u ovom času cijepljenje stanovništva, i to čim prije, da se ljudi vrate normalnom životu, sigurnijoj budućnosti, da opet osjete da drže konce u svojim rukama, istaknuo je Sobotka. Podsjetio je i na činjenicu da su visok stupanj mortaliteta od COVID-a imale upravo zemlje s niskim brojem cijepljenih, poput Armenije, koja je dosad cijepila tek osam posto svog stanovništva.
Demograf Dražen Živić s Instituta društvenih znanosti »Dr. Ivo Pilar« naveo je porazne podatke po kojima je u 10 godina Hrvatska prirodnim kretanjem stanovništva izgubila 141.000 osoba, a iseljavanjem još 111.000 osoba.


– U zadnjih 10 godina izgubili smo 250.000 stanovnika. To je za populaciju od četiri milijuna stanovnika izrazito velik, moguće i nenadoknadiv gubitak, istaknuo je Živić i dodao da je sredinom 2020. godine na 100 stanovnika u dobi do 14 godina bilo 150 starijih od 65 godina. Pandemija je Hrvatskoj došla kao »sol na davno otvorenu demografsku ranu«.