Pad standarda, pad prometa: vozačima iz Hrvatske i Europe cestarine i gorivo - luksuz

U tri udarna vikenda srpnja na hrvatskim autocestama promet je manji čak za 7,3 posto, a nama uz bok su Mađarska i Španjolska, ali ni drugima ne cvjetaju ruže. Samo BINA Istra je na razini prošle godine

Tijekom tri udarna srpanjska vikenda promet na svim autocestama u nadležnosti HAC-a bio je manji za čak 7,3 posto i to je ozbiljno upozorenje da bi ova turistička sezona mogla biti lošija od prethodne. Iako naše ekipe izvještavaju o vikend-gužvama, brojke su neumoljive. Kolone na »uskim grlima« nisu dovoljne da pokriju minus. U ARZ-u promet je bio manji za 1,95 posto, u HAC-u za oko 5 posto, a u BINA Istri je rezultat otprilike jednak kao i prošle godine. Slično je u većini zemalja Europske unije. Prema podacima Inrix Instituta koji obavlja mjerenja intenziteta prometa na nekoliko lokacija s najvećim gužvama u svim europskim metropolama vidljivo je kako je promet manji za čak 15 posto u prvih 5 mjeseci ove godine u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Još je gori podatak iz nekoliko stručnih časopisa. Po njima je pad oko 8 posto. Riječ je zasad o neslužbenim podacima, ali jasno je građani Europske unije žive sve lošije.    U taj se scenario sasvim logično uklapa i Hrvatska s padom prometom na autocestama na kojeg je djelomično utjecala i odluka o povećanju cestarine za 15 posto, koja je stupila na snagu sredinom lipnja. To dijelom potvrđuje podatak iz HAC-a za lipanj, gdje je pad prometa na autocesti Zagreb-Split-Ploče u tom mjesecu iznosio čak 8 posto. No, najveći krivac definitivno je posvemašnji pad životnog standarda. 

    Iako je trenutno dosta teško doći do podataka, jer se očekuje da će službene europske statistike izaći po završetku turističke sezone, već sada postoje prvi podaci ASECAP-a (Europsko udruženje koncesijskih društava za autoceste i objekte s naplatom cestarine) prema kojima je prosječni dnevni promet u prvom kvartalu 2012. u značajnom padu, u Francuskoj za 2 posto, Mađarskoj za 8 posto, Španjolskoj za 7 posto i Sloveniji za 2 posto. Prema pojedinim stručnim člancima i analizama u prvih šest mjeseci promet na autocestama u Italiji manji je oko 8 posto, u Nizozemskoj za 4 posto, dok je Njemačka ostala na pozitivnoj nuli i istoj razini prometa kao i prošle godine. U Francuskoj se bilježi i manja potrošnja naftnih derivata za oko 3 posto, što je također trend u većini europskih zemalja. Sve to neizravno također potvrđuje da je asocijacija zemalja kojima će se Hrvatska pridružiti u srpnju naredne godine, u dubokoj ekonomskoj krizi, koja pogađa sve slojeve stanovništva, a najviše one s najmanjim primanjima, tzv. srednji sloj.

____________________

Rast od Rupe do Rijeke 

      Na prometnicama u nadležnosti »Autoceste Rijeka-Zagreb« u srpnju se bilježi nešto bolji rezultati, pa je zasad prad prometa u srpnju na razini od 1,66 posto. O povećanom prilivu turista iz smjera Slovenije svjedoči podatak o rastu prometa za 0,61 posto u srpnju na autocesti Rupa-Rijeka. Između Rijeke i Zagreba trendovi su ostali slični kao i u prvih šest mjeseci, a nešto veći pad prometa od 4 posto u srpnju se zasad bilježi na Krčkom mostu. No kod tog pokazatelja treba napomenuti da je negativan utjecaj imala jaka bura zbog koje se promet morao obustavljati. 

____________________

U tunelu Učka manje teretnjaka 

      Iako je na istarskom ipsilonu promet otprilike jednak kao i prošle godine podaci osciliraju na pojedinim dionicama. Tako je promet na južnom kraku, a riječ je o dionici Kanfanar–Pula, u porastu za čak 10 posto. Na zapadnom kraku ipsilona također se bilježi povećanje od 4 posto. Međutim, razloga za neko veće zadovoljstvo nema, jer pad prometa za 3,5 posto na dionici Matulji-Kanfanar na kojoj se nalazi i tunel Učka ukazuje na smanjenje gospodarske aktivnosti i to najviše kod srednjih i malih poduzetnika. Najveći pad prometa bilježi se kod manjih teretnih i dostavnih vozila, što upućuje na zaključak o daljnjem slabljenju gospodarstva u Istri i Primorsko-goranskoj županiji. 