ZAGREB  Europski prostor bez graničnih kontrola pod sve je većim znakom pitanja, nakon što su prošlog tjedna zemlje članice Europske unije zatražile od Europske komisije da osigura pravnu podlogu za moguće produljenje nadzora na pojedinim granicama unutar Schengena. Time bi nadzor nad unutarnjim granicama – mjera za kojom zbog izbjegličke krize poseže sve veći broj europskih država – iz privremenog mogao prerasti u dvogodišnji. To bi zasigurno imalo ozbiljne političke, ali i ekonomske posljedice: utjecalo bi na zajedničko tržište koje se temelji na slobodnom protoku roba i ljudi preko granica, što znači i na svakodnevni život Europljana koji žive u jednoj, a rade u drugoj članici, na tvrtke i njihovo poslovanje, posebice na djelatnosti poput prijevozničke.

Usporeni prelasci

Granične kontrole među pojedinim članicama Schengena već imaju utjecaja i na pojedine hrvatske prijevoznike, ali zasad bez ozbiljnijih posljedica , kaže Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnih teretnih prijevoznika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

– Ima nešto čekanja na nekim granicama zbog kontrole identiteta, pa to malo usporava prelaske, ali zasad nije ništa dramatično – ističe Vukadinović, napominjući da Schengen za prijevoznike nije presudan, iako »omogućava bolju protočnost«. No, tek treba vidjeti »što će nam vrijeme donijeti«, ističe naš sugovornik.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker oslikao je prije dva tjedna ekonomski dramatičnu sliku Europe u slučaju propasti Schengena. Juncker je podsjetio da postoji tijesna veza između Schengena i zajedničkog unutarnjeg tržišta, i da bi kraj schengenskog prostora značio isto i za tržište. Upozorio je pritom da bi pad Schengena uzrokovao gospodarski pad i rast nezaposlenosti. Šef Komisije ustvrdio je, primjerice, da bi dodatni ekonomski trošak ponovnog podizanja granica u EU, prema Komisijinim procjenama, bio tri milijarde eura godišnje.

Tektonski poremećaji 

Budući da je Junckerov posao da spašava europski projekt, pa tako i Schengen, ne čudi dramatičnost njegovih istupa. Slaže se s time i profesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić. No, ističe da precizan izračun mogućih ekonomskih troškova nije jednostavno napraviti jer je riječ najvećim dijelom o »indirektnim efektima«. Dodaje, međutim, da Schengen omogućuje fleksibilnije kretanje ljudi, roba, usluga unutar jedinstvenog prostora, pa po logici stvari ima značaj za zajedničko tržište – iako je, podsjeća, zajedničko tržište postojalo i prije Schengena. No, pad Schengena poslao bi i drugu poruku, »o neuspjehu europskog projekta«.

– Kompliciraju se stvari sa Schengenom, s procesima unutar zemalja članica, oko referenduma u Velikoj Britaniji… Opet su na djelu tektonski poremećaji u EU i uistinu je važno zapitati se kamo Europa ide – ističe Brkić, pojašnjavajući da je »kako je (europska) integracija imala intenciju postati dublja, tako su i problemi postali kompleksniji i sve teže rješivi«.