ZAGREB – Kada bi se pitalo HAZU, Srbija vjerojatno nikad ne bi pristupila Europskoj uniji jer uvjeti koje bi hrvatske vlasti ispostavile, službeni Beogradu gotovo sigurno ne bi ispunio.

Dosad, međutim, nitko iz Banskih dvora ili s Pantovčaka nije najavio spremnost da od Srbije traži ono što akademici predlažu u svojem prošlog tjedna objavljenom dokumentu »Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju«. Ali, zato su jučer reagirali iz SANU-a, nazivajući uradak hrvatskih kolega »huškačkim političkim pamfletom«. Pritom im je najviše zasmetalo spominjanje »jasenovačkog mita«, kojeg bi se, smatraju u HAZU-u, Srbi trebali odreći kako bi im Hrvatska dopustila da se priključe Uniji. Taj stavak u Prilozima konkretno glasi – prestati s poticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj i progonom hrvatskih državljana uz odricanje od velikosrpske propagande (pitanje Bunjevaca, jezika, jasenovački mit, odnos prema bl. Alojziju Stepincu i drugo).

«Huškački pamflet«

Ne navodi se na koji bi način Srbija trebala manifestirati odricanje od »jasenovačkog mita«, izjavom njezinog predsjednika Aleksandra Vučića ili nekako drukčije. Izvršni odbor SANU-a svejedno je priopćio da su »zatečeni primitivnim tonom mržnje«. »Bez iluzija da će se itko od onih u međunarodnoj zajednici koji su nas neumorno podučavali novim civilizacijskim vrijednostima oglasiti u povodu ovog huškačkog političkog pamfleta, sami, upravo iz poštovanja prema svim žrtvama »logora smrti«, nećemo ulaziti u obezvrijeđeni prostor replike s onima koji besramno koriste izraz »jasenovački mit«. Ali je dobro i korisno da znamo što misle«, napisali su srpski akademici.

Broj žrtava najvećeg ustaškog logora godinama je bio predmet prijepora na relaciji Beograd – Zagreb. No, u posljednje vrijeme je na službenoj razini zapravo postignut konsenzus o tome. I dalje su u srpskoj javnosti prisutne tvrdnje da je u Jasenovcu tijekom Drugog svjetskog rata pogubljeno 700 tisuća, pa čak i milijun i više Srba. Međutim, Muzej žrtava genocida barata s podatkom da je u tom logoru ubijeno 85 tisuća ljudi, riječ je o žrtvama koje su oni uspjeli identificirali.

»To je najmanji mogući broj i on će se povećavati kako proces bude trajao, procjena broja žrtava u logoru Jasenovac je između 122 i 130 tisuća. Tu brojku od 700 tisuća iznijela je prva poratna komisija i to je bila pretpostavka. Kao što je bila pretpostavka da je na teritoriju Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu stradalo milijun i 706 tisuća ljudi. Kad je rađen popis sredinom šezdesetih, obustavljen je jer se nije moglo doći do broja od milijun i onda se shvatilo da ta brojka nije točna«, objašnjavao je jednom Dejan Ristić, direktor Muzeja žrtava genocida, inače državne institucije. I u hrvatskoj ustanovi Spomen-područje Jasenovac popisali su imenom i prezimenom 85 tisuća jasenovačkih žrtava. To znači da se Srbija faktično odrekla »jasenovačkog mita«, ali u HAZU-u misle da to nije dovoljno i da hrvatska politika mora to tražiti dok susjedna država pregovara o pristupanju EU-u. Još i prestanak srpske diskreditacije Stepinca, kao i precizno razgraničenje na Dunavu, pa i »definiranje položaja Srpske pravoslavne crkve«, jer »u Hrvatskoj se mora izbjegavati djelovanje SPC koje se može okarakterizirati kao političko«.

Ideje za BiH

BiH je još dalje od Europske unije nego Srbija, ona nije ni započela pristupne pregovore, ali u HAZU-u imaju dosta ideja o tome što bi njima trebalo uvjetovati. Najzanimljivije je ono što je aktualno, što je ovih dana glavna tema u odnosima BiH i Hrvatske. »BiH treba po svaku cijenu odustati od nasilnog utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava. Treba im osigurati suvremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a po svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i Parlamenta Federacije BiH«, ističe se u Prilozima. Autor ovog dijela kao da je sam predsjednik Zoran Milanović, koji zahtijeva da Hrvatska zaustavi postupak ulaska Finske i Švedske u NATO, u slučaju da ključni međunarodni čimbenici prethodno ne nametnu BiH promjene izbornog zakonodavstva. Ta Milanovićeva inicijativa nailazi na malu podršku u hrvatskoj politici, ali čini se da se akademici slažu s predsjednikom Republike, ako izraz »po svaku cijenu« pokriva i ovu potencijalnu blokadu.