Ozbiljna opomena Hrvatskoj: 'Kršite pravila europskog sustava azila, ne unosite otiske prstiju u sustav'

Reuters

Učinkovita provedba Uredbe o Eurodacu, baze podataka EU-a s otiscima prstiju tražitelja azila, ključna je za funkcioniranje Dublinskog sustava. Glasnogovornica Komisije Natasha Bertaud rekla je da je Hrvatska od 340 tisuća ulazaka migranata u Eurodac ubacila podatke samo za njih 575

Hrvatska je je jedna od nekoliko zemalja članica Europske unije protiv kojih je Europska komisija u četvrtak pokrenula postupak slanjem službene opomene zbog nepotpunog prenošenja i provedbe zajedničkog europskog sustava azila. 

Komisija je pozvala Hrvatsku, Grčku i Italiju da ispravno provede Uredbe o Eurodacu, kojom se omogućuje učinkovito uzimanje otisaka prstiju tražitelja azila i prijenos podataka u središnji sustav Eurodaca unutar 72 sata.

 Učinkovita provedba Uredbe o Eurodacu, baze podataka EU-a s otiscima prstiju tražitelja azila, ključna je za funkcioniranje Dublinskog sustava i programe premještanja EU-a. Europska komisija uputila je u listopadu službene dopise Grčkoj, Hrvatskoj i Italiji. Ni nakon dva mjeseca ti se problemi nisu učinkovito riješili. Europska komisija stoga je u četvrtak odlučila uputiti službene opomene Grčkoj, Hrvatskoj i Italiji, što je prvi korak postupka zbog povrede prava.

 Glasnogovornica Komisije Natasha Bertaud rekla je da je Hrvatska od 340 tisuća ulazaka migranata u Eurodac ubacila podatke samo za njih 575.

 Komisija je također pozvala Grčku i Maltu da izvijeste o nacionalnim mjerama koje su poduzete u cilju potpunog prenošenja Direktive o postupcima azila, kojom se utvrđuju zajednički postupci za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite, i Direktive o uvjetima prihvata, kojom se uređuje pristup uvjetima prihvata za tražitelje azila dok čekaju razmatranje svojih zahtjeva Službene opomene prvi su korak uz pokretanju postupka zbog povrede prava. Nakon primitka službene opomene države članice imaju rok od dva mjeseca za odgovor, a u slučaju neizvješćivanja moraju obavijestiti Komisiju o nacionalnim mjerama za prenošenje. U nedostatku zadovoljavajućih odgovora ili obavijesti o nacionalnim mjerama Europska komisija može odlučiti uputiti obrazložena mišljenja, što je drugi korak u postupku zbog povrede prava.

 Nakon što države članice prime obrazložena mišljenja, imaju rok od dva mjeseca za odgovor Komisiji u kojem navode mjere koje su poduzete kako bi se osiguralo potpuno prenošenje ili usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a. Ako to ne učine, Komisija može odlučiti uputiti te države članice Sudu Europske unije. U slučajevima u kojima nije poslana obavijest o nacionalnim mjerama za prenošenje Komisija može predložiti Sudu izricanje financijskih sankcija.

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao je u četvrtak, u povodu službene opomene Europske komisije Hrvatskoj zbog toga što podatke o registraciji migranata ne unosi u zajednički informacijski sustav EURODAC kako nalaže Dublinski sporazum, da Hrvatska ima opravdan i argumentiran razlog zašto to ne čini te da je taj sporazm rađen za »neku drugu situaciju«. »Dublinski sporazum je rađen za neko drugo vrijeme i neku drugu situaciju. Činjenica da je kroz Hrvatsku prošlo skoro pola milijuna ljudi, vjerovatno toliko i kroz Mađarsku, sigurno ne omogućava primjenu Dublinskog sporazuma u ovakvom formatu«, rekao je Ostojić na konfereciji za novinare u u Zimskom tranzitnom centru za izbjeglice u Slavonskom Brodu i podsjetio da aktualna pravila predviđaju da bi sve osobe koje su tijekom izbjegličke krize ušle u EU, a ne dobiju azil, bile vraćene u zemlju gdje su prvi put registrirane u EURODAC. Ostojić je potvrdio kako je Hrvatska u sustav unijela podatke za izbjeglice koje su u zemlju ušle u prvih 48 sati aktualne izbjegličke krize, te da je nakon toga nastavila s registracijom po istom standardu, ali da podatke više nije dijelila s EURODAC sustavom. U tom vremenu u ERODAC su uneseni podaci za 4000 osoba, što je broj ljudi za koji je Hrvatska u tom trenutku imala kapacitete za smještaj i skrb, rekao je.

 Regulativa propisuje da se izbjeglice registriraju u prvoj državi u kojoj uđu u Europsku uniju i u tu zemlju se vraćaju ako ne dobiju azil u zemlji u koj ga traže. Zbog presude Europskog suda za ljudska prava da su narušena prava izbjeglici u Grčkoj i da je prema njemu postupano nehumano, ta je zemlja izuteta iz Dublinskog sporazuma i u nju se azilanti na vraćaju.

 »Nelogično je očekivati da se poštuje ‘Dublin’ za koji i sama Njemačka traži da mu se drugačije pristupi. Sporazum je provediv ako se cijela EU dogovori da se zahtjev za azil može podnijeti u bilo kojoj zemlji članici, ali do toga još nije došlo«, rekao je Ostojić.

 Opomena Hrvatskoj nije veliki problem jer za svoje postupanje ima opravdan i argumentiran razlog, rekao je. »Hrvatsku se ne može smatrati prvom zemljom ulaska u EU te da kao takva postane mjesto u koje bi se vraćali migranti. Sve to samo zato što poštujemo međunarodne konvencije i sukladno njima s punim dostojanstvom ponašamo prema migrantima«, rekao je Ostojić. Glavnina izbjeglica na balkanskoj ruti prvi put u EU ulazi u Grčkoj, a sada dio njih u EU ulazi i kroz Bugarsku.

 Europska komisija je u četvrtak je uputila službene opomene pozivajući Hrvatsku, Grčku i Italiju da ispravno provedu Uredbu o Eurodacu, to jest da podatke s otiscima prstiju tražitelja azila prenose u središnji sustav Eurodaca unutar 72 sata što je, ističe se, ključno za finkcioniranje Dublinskog sporazuma.

 Ostojić je rekao kako očekuje da će opomenu dobiti i Mađarska, te da bi se na listi za opomenu mogla bi se naći i Bugarska.

 Odgovarajući na pitanja novinara, rekao je da se slaže s izjavom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je u srijedu u Slovačkoj rekla kako je, po njenom mišljenju, Dublinski sporazum »mrtav«.

 U Hrvatskoj je do sada azil zatražilo tek dvadesetak osoba, svi ostali su željeli nastaviti put, pet posto ih je željelo ostati u Austriji, a ostali su za odredište imali Njemačku, rekao je Ostojić.

 EURODAC sustav zamišljen je kao jedinstveni sustav radi lakšeg postupanja u slučaju kada netko zatraži azil u zemlji članici EU. Unosom podataka u sustav takav zahtjev bio bi vidljiv vlastima svih članica EU. Sustav je ustrojen 2003. godine.

Ozbiljna opomena Hrvatskoj: 'Kršite pravila europskog sustava azila, ne unosite otiske prstiju u sustav'

Lidlova super ponuda