S početkom drugog polugodišta dio primorsko-goranskih osnovnih i srednjih škola u svom će kolektivu imati operativne djelatnike za sigurnost i civilnu zaštitu. Iduće godine, u siječnju, prva će generacija polaznika tog programa položiti završne ispite, a uvođenje novog zanimanja u škole posljedica je tragičnih događaja u zagrebačkoj školi Prečko krajem prošle godine. Jedina primorsko-goranska obrazovna ustanova koja provodi edukaciju potpuno novog zanimanja u sustavu školstva je Narodno učilište, u čijim klupama trenutno sjedi 14 budućih operativnih djelatnika, mahom već zaposlenika školskog sustava. Pred njima je nešto više od 250 sati edukacije, 60 sati teorijskog i 115 sati praktičnog dijela nastave, dok je 75 sati namijenjeno za samostalno učenje. Poseban naglasak programa stavljen je na praktične situacije i rad na stvarnim zadacima u školama, a po završetku svi će oni dobiti uvjerenje o osposobljavanju, koje se upisuje u e-radnu knjižicu.

Adekvatna reakcija

Kroz najveći dio edukacije, stotinjak nastavnih sati, provest će ih diplomirani kriminalist Damir Mateševac koji će ih uputiti u suštinu budućeg posla kako bi novi djelatnici znali koje ovlasti imaju utemeljene na Zakonu o osonovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, ali i protokolima, procedurama te smjernicama resornog ministarstva. Pojašnjavajući da su ti dokumenti bliski Zakonu o privatnoj zaštiti po kojem rade čuvari i zaštitari, Mateševac ističe da je ključno da oni ipak nisu zaštitari i čuvari.

Foto Dean Miculinić

– Oni su operativni djelatnici za sigurnost i civilnu zaštitu, a to znači da će škole imati nekoga tko će znati pružiti prvu pomoć, tko će znati u slučaju potrebe evakuirati ustanovu, a znat će i kako reagirati kada se ispred škole okupljaju roditelji nezadovoljni nečim te kako reagirati ako roditelj ne želi poštivati propisanu proceduru ulaska u školu. Njihove ovlasti su identifikacija osoba koje nisu zaposlenici škole, kao ni učenici. Te osobe mogu dolaziti u školu pod određenim uvjetima, a prvi je uvjet najava te gdje god postoji mehanička zaštita, kao što je parlafon, prva identifikacija se vrši na taj način, objašnjava Mateševac.

Polaznici uče i kako postupati s revoltiranim roditeljima, a dodajući da će operativni djelatnici imati ovlasti prilikom ulaska u školu pregledati osobu i njezine stvari Mateševac kaže da se takvom postupanju pristupa samo po dojavi ili zbog neposrednog opažanja nečeg sumnjivog.

– Ako netko nešto unosi u školu, pod odmorom raspačava, donosi alkohol u bočici soka i nudi vršnjacima da piju ili se hvali s nečim, kao što je bio slučaj u Zagrebu s plinskim pištoljem, operativni djelatnik ima pravo pregledati takvu osobu. Ima ovlasti pregledati, ali ne i pretresati osobu i stvari. U slučaju utvrđivanja nečega što nije u skladu s pravilima obavještava se ravnatelj koji procjenjuje je li to razina internog rješavanja ili se zove policija, navodi Mateševac.

Zadatak operativnog djelatnika bit će i pisanje izvješća o događaju koji će biti temelj za daljnja postupanja, a iako će im primarno radno mjesto biti na porti, imat će mogućnost i obići školsko igralište te sporedne ulaze škole kako bi utvrdili postoji li nešto što narušava pravila ponašanja. Dodajući da su predavanja oplemenjena praktičnim situacijama s kojima će se operativni djelatnici susretati na svom poslu Mateševac kaže da se praktični dio edukacije odvija subotom, kada nema nastave, u Prirodoslovnoj i grafičkoj školi.

Foto Dean Miculinić

– Dobro je što je većina polaznika već na radnim mjestima u školama pa iznose svoja dosadašnja iskustva koja analiziramo i sagledavamo što je dobro i što nije, što će moći i što neće moći raditi, ističe edukator budućih operativnih djelatnika.

Prije nego postanu operativni djelatnici, polaznici moraju proći kompleksnu edukaciju koja ima elemente psihologije, komunikacije, civilne zaštite i zaštite od požara, ali i samoobrane.

– Program obuhvaća i borilačke vještine u formi da se polaznici mogu obraniti u slučaju da budu napadnuti, dakle iskuljučivo kroz nužnu obranu, kaže Mateševac.

Konkretna znanja

Poseban naglasak stavlja se na prepoznavanje različitih oblika nasilja među djecom i mladima te na razvijanje kompetencija za njihovo pravovremeno sprječavanje i primjenu kriznog komuniciranja u izvanrednim situacijama. Kroz edukaciju se razvijaju i vještine učinkovite, nenasilne i empatične komunikacije u odnosima s djecom, roditeljima i kolegama, s ciljem stvaranja sigurnog, podržavajućeg i uključivog školskog ozračja.

Među prvom generacijom polaznika je i Amir Maslić, zaposlenik Srednje škole Andrije Ljudevita Adamića, koji radi kao tajnik, a ujedno i predaje u toj školi te će od idućeg polugodišta preuzeti i dio funkcija operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu.

– Bit će izvedivo obavljati sve te zadatke jer imamo specifičnu situaciju. Naša procjena nije pokazala da moramo imati operativnog djelatnika, ali smo se ipak kao škola odlučili na taj korak. Već smo uspostavili neke sigurnosne mjere kao što su video nadzor i kontrolirani ulaz. Imamo jedan ulaz, na vrhu smo zgrade Sveučilišne knjižnice i imamo izoliranu lokaciju te ne bi trebalo biti problema s obavljanjem više poslova. Dobrovoljno sam se javio. Predavači su izvrsni s puno iskustva i iz struke. Puno je vježbi, nije dosadno i smatram da ćemo steći konkretna i praktična znanja, kaže Maslić.

I u Učeničkom domu Lovran prema procjeni sigurnosti nema potrebe za uvođenjem novog radnog mjesta, no kako pojašnjava Anika Bradičić ravnateljica je smatrala da bi bilo dobro da se ipak netko uključi.

Sasa Miljevic/PIXSELL

– Radim trenutno kao tehničko osoblje i sa završetkom edukacije promijenit ću radno mjesto. Naučila sam se na rad s djecom, to je ustanova koja radi 24 sata, a kao kolektiv svi smo povezani i radimo s njima. Volim raditi s djecom i ova edukacija će mi svakako dobro doći jer uče se i komunikacijske vještine s djecom, a imamo i predavanja iz psihologije. Malo je naporno nakon posla ići na edukaciju, ali je i dinamično i poučno pa nije problem, zaključuje Bradičić.

Sve će škole morati imati »panik-tipke«

Osim što educira buduće operativne djelatnike za sigurnost i civilnu zaštitu Mateševac je i vanjski suradnik tvrtke koja je ovlaštena za izradu prosudbi ugroženosti škola. Na temelju tog dokumenta izrađuje se Plan zaštite odgojno-obrazovne ustanove, a u njemu piše kako je ustanova kategorizirana, koje mjere ima, koje su slabosti te konačni prijedlog rješenja. Upravo na temelju te prosudbe nemaju sve škole obavezu zaposliti operativne djelatnike. Bitnu ulogu u prosudbi igra činjenica ima li škola dovoljno mjera tehničke zaštite.

– Škole koje nisu dužne zaposliti operativnog djelatnika imaju sustave protuprovalne zaštite koji su povezani sa zaštitarskim tvrtkama, kao i sustave videonadzora. Također nemaju više ulaza nego jedan i taj jedan je kontroliran parlafonom i elektromagnetskom bravom. Tu je ugroženost puno manja nego u školama koje imaju jedan glavni ulaz koji je osiguran, a onda imaju dva sporedna ulaza koja se ne zatvaraju. Svi planovi zaštite odgojno-obrazovne ustanove dostavljeni su i policiji koja to stavlja u kontekst škole i svih sigurnosnih elemenata, odnosno u obzir se uzimaju statistički podaci o prekršajima u školi i svim okolnim ulicama u posljednjih pet godina. Dakle, škole s visokim stupnjem tehničke zaštite ne moraju zaposliti operativne djelatnike, ali ako žele mogu tražiti suglasnost ministarstva. Međutim, resorno ministarstvo je u rujnu donijelo odluku o uspostavi minimalnih mjera tehničke zaštite prema kojoj će sve škole morati imati »panik-tipke« koje će biti povezane s nadzornim centrom zaštitarske tvrtke. To se neće desiti preko noći. Proći će neko vrijeme dok škole iskažu svoje potrebe i dok osnivači nađu sredstva. Istovremeno, cilj je i da u svim školama budu video nadzori, objašnjava Mateševac.