Atmosferski fizičar Branko Grisogno tvrdi da visoke temperature s kojima smo suočeni u posljednje vrijeme i nisu baš obične vrućine.

“Točno to nisu obične vrućine. Ovo nam je sad drugi toplinski val koji će jako dugo trajati i to nije uobičajeno, na ono što je bilo prije, recimo, 40-50 godina. Veći dio ljeta će uglavnom biti vruć i iznad prosjeka, jedan do dva stupnja Celzijusa u prosjeku za šire područje Hrvatske. S tim da taj prosjek se računa u zadnjih tridesetak godina. Ja ne govorim od prije 50 godina, nego između 1993. do 2016. godine”, kaže Grisogno za RTL Direkt.

Kaže da u najcrnjem scenariju taj trend ide prema gore, uz određene varijacije i fluktuacije. Neće svaka godina biti toplija od prošle, ali se vjerojatnost za to povećava. Vrućine postaju novo normalno.

“Nažalost da, mi se trebamo na to privikavati, učiti kako se s tim nositi i pronalaziti načine da umanjimo te efekte. Znanstvenici prirodoslovci, prvenstveno klimatolozi, atmosferski fizičari, atmosferski kemičari to istražuju. Onda treba to inženjerska struka prilagoditi gradnjama, zgradama, urbanizaciji, arhitekturi i tako dalje, pa društvena struka, sociolozi, vjerske zajednice, filozofi način prilagodbe i liječenje. Jer, to nam utječe i na zdravlje i na puno toga. Mi moramo mijenjati standarde. Apsolutno. Standardi se sporo mijenjaju jer to je preskupo i to se ne može mijenjati svake godine svakih deset godina. Standardi, konkretno u građevini se mijenjaju svakih 30 do 50 godina, isto tako u strojarstvu. To se sad mora promijeniti. Slična stvar vrijedi i za i za buru i za niz drugih fenomena. To je sad novi normativi dolaze”, dodaje Grisogno.

U novije vrijeme, nastavlja, češće imamo južinu, a manje bure.

“Bura se javlja u čudnim periodima i drugačije traje nego što smo mi navikli prije. Sad je češća južina zato što su se ciklone i anticiklone pomakle iz naših krajeva. Mi to zovemo izvan tropski krajevi oko 45 stupnjeva gore prema sjeveru zato što zagrijavanje ide od toplijih krajeva, suptropskih i gore prema polovima. Ciklone se i anticiklone, ti sustavi s frontama idu prema gore. Nama ostaju uglavnom samo repovi od ovih toplih fronti. Sustavi guraju prema polovima, a kad dođete do pola, onda više nemate kud jer kad se dođe na najhladnije točke, jedino se možete micati na toplije točke”, ističe fizičar.

Mnoge navike će se promijeniti.

“To da plavac mali katunar pravi već pravi pet šest godina na Krku. Naravno da to nije onaj pravi plavac mali dolje s Pelješca. Isto vrijedi i za Slavoniju i niz drugih biljaka. Tu se treba dobro znati snaći. Možda treba ići više na skupocjene sorte, voće i povrće, salate i tako dalje. Morat ćemo uvoziti kukuruz i pšenicu”, dodaje Grisogno.

Upozorava da i u naše more stižu nove vrste riba.

“O da, već su one stigle, već su one stigle. Ne još ove najveće ali uskoro će biti i toga. Jadran jako pati od ovih recentnijih klimatskih promjena. Gubi kisik, dolaze tropske ribe, a s tim onda dolaze i druge vrste morskih pasa”, zaključuje Grisogno, piše Net.hr.