Predsjednica ORaH-a Mirela Holy večeras je na predstavljanju stranačkog prijedloga politike inovacija istaknula kako Hrvatska neće biti uspješna u podizanju BDP-a i rastu gospodarstva ukoliko se ne napravi snažan zaokret prema većem učešću novih tehnologija i inovacija te njihovom snažnijem povezivanju s gospodarskim rješenjima
ZAGREB – Predsjednica ORaH-a Mirela Holy večeras je na predstavljanju stranačkog prijedloga politike inovacija istaknula kako Hrvatska neće biti uspješna u podizanju BDP-a i rastu gospodarstva ukoliko se ne napravi snažan zaokret prema većem učešću novih tehnologija i inovacija te njihovom snažnijem povezivanju s gospodarskim rješenjima.ORaH-ova politika, rekla je Holy, ima cijeli niz mjera koje bi trebale pojačati tu povezanost, uvesti edukaciju o inovacijama od najranije dobi, revitalizirati pojedine programe poput tehničke kulture i inovatorstva, kroz razradu strategije i donošenje zakona o inovacijama i inovatorstvu.
Ključni cilj jest razvoj gospodarstva temeljenog na inovacijama a prvi se rezultati, ističu navode u ORaH-u, u gospodarstvu mogu očekivati u razdoblju od tri do četiri godine, a konkretni pomaci u povećanju broja prijavljenih patenata već u prvoj godini primjene inovacijske politike.ORaH-ova strategija stvaranja kvalitetnog sustava inovacija, koja bi trebala pridonijeti održivom razvoju Hrvatske, ima četiri strateška cilja – razvoj inovacija u službi održivog razvoja; razvoj i usmjeravanje ljudskih potencijala, mobilnost i fleksibilizacija te razvoj gospodarstva temeljenog na inovacijama. Glavne strateškim ciljevima pridruženi su strateški prioriteti s razrađenim sustavom mjera i aktivnosti koji su glavne pokretačke poluge politike inovacija.
Svoje mišljenje o prijedlogu moći će izreći svi zainteresirani kroz javnu raspravu na internet stranici ORaH-a.Istaknuto je kako Hrvatska mora zauzeti aktivan stav prema sektoru inovacija i odgovornom politikom potaknuti istraživanja i razvoj u svim znanstvenim područjima, kako bi sadašnji negativni trendovi promijenili. Pritom Hrvatska najviše startnih osnova ima ljudskim resursima, no inovacijska struktura nam je daleko od razvijene.U rezultatima mjerenja inovacijske izvedbe Europske komisije iz 2012. Hrvatska se smatra »umjerenim inovatorom« i nalazi se na 25. mjestu (od 34) s ukupnim iznosom ulaganja u istraživanje i razvoj od 0,75 posto BDP-a (prosjek EU 2 posto). Pristupanjem EU Hrvatskoj su se otvorile brojne nove prilike za sudjelovanje u partnerskim i samostalnim programima koji mogu doprinijeti unapređenju istraživačke djelatnosti i inovacija i transferu znanja iz znanosti u gospodarstvo.
Jedan od pokazatelja stanja, rečeno je, jest i mali broj patentnih prijava od 2000. do 2009. koji je Hrvatska podnijela Europskom patentnom uredu – tek 6,6 na milijun stanovnika – što je daleko ispod prosjeka EU (111,6). Inovacijska kultura je također zapostavljena, a individualno inovatorstvo unatoč nedostatku državne podrške, a zahvaljujući potpori Udruge inovatora, prijavljuje većinu hrvatskih patentnih prava (86 posto).
