Koliko god izdvajali novaca za sigurnost turista, koliko god stiže policijskog pojačanja, lopovi su postali dio svakodnevice, a pogotovo turističke špice jer najbolje rade u gužvi
Potpuno izbezumljen par stranaca dolazi u policijsku postaju jer im je drski lopov ukrao torbicu s dokumentima ispred hotela, samo stotinjak metara od policije. Opljačkani su i opatijski V.I.P. gosti u parku, a nema dana da se ne prepričava nezgoda s lopovima i pljačkama stanova i kuća usred bijela dana. Koliko god država izdvajala novaca za sigurnost turista, koliko god policijskog pojačanja stiže iz unutrašnjosti i drugih zemalja, lopovi su postali dio naše svakodnevice, a pogotovo turističke špice jer se najbolje snalaze u gužvi. Ima ih posvuda i opreza nikad dosta.
Britanci oprezniji
Ljetni kriminal uzeo je zamaha i zaista nikad dosta opreza. Savjete koje slušamo kada odlazimo na putovanja sada valja primijeniti i doma. Novčanik treba držati na oku, a na plažu odlaziti samo s najnužnijim stvarima i sitnim novcem za sladoled. Najčešće lopovi, pogotovo džepari, ne dođu do tko zna koliko novca jer ljudi sve češće koriste kartice kod plaćanja. Iste se vrlo brzo blokiraju tako da na kraju od svega vrlo malo koristi. Zato je dobro u mobitelu imati brojeve telefona dežurnih službi banaka da lopovi niti ne dobiju mogućnost zlouporabe kreditnih i drugih kartica. Najveća šteta najčešće se pričinjava pokradenima koji moraju napraviti sve nove dokumente što košta novaca ali i živaca i vremena.
S druge pak strane, metom lopova su stanovi i kuće. Porast krađa evidentiraju i osiguravateljske kuće, pa je tako Croatia osiguranje za ukupne štete prema policama osiguranja kućanstva isplatila u 2010. godini građanima 13,82 milijuna kuna, što je povećanje za 17,7 posto u odnosu na 2009. godinu. Pritom je samo za štete od krađa u stanovima i kućama građanima isplaćeno 2,15 milijuna kuna. Štete od krađa bile su gotovo dvostruko veće nego u 2009. godini što govori o porastu opasnosti od ovog rizika.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje u prvih šest mjeseci 2011. godine samo 171.206 građana Hrvatske ili manje od četiri posto ukupnog stanovništva imalo je policu osiguranja imovine svog kućanstva. Prosječni građanin Hrvatske, prema statistici Europske federacije osiguravatelja (CEA), izdvaja ukupno za sve premije osiguranja oko 289 eura godišnje od čega se 213 ili preko 70 posto odnosi na neživotna osiguranja. No, samo oko pet posto tog iznosa odlazi na osiguranje imovine. Istodobno, statistike britanskih osiguravatelja pokazuju da oko 78 posto Britanaca osigurava svoj dom od raznih rizika i opasnosti koje mu prijete. Elementarne nepogode, sve učestalije krađe i razbojstva, ali i izljevi vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi samo su neke od opasnosti koje ugrožavaju domove. Ove opasnosti prijete svaki dan, a rizik od njih se povećava u vrijeme godišnjih odmora.
Građani često imaju predrasude da su osiguranja imovine skupa i nepotrebna sve dok se ne dogodi neka šteta, no cijena osiguranja imovine u prosječnom dvosobnom stanu stoji 200 do 250 kuna godišnje.
Fotografirati vrijednosti
Iako je neodgovorno otići dva tjedna na more, a u stanu ostaviti zlatninu i novac i to na vidljivom mjestu, postoji sve više primjera da lopovi prate navike obitelji i pljačkaju im stanove dok su ljudi na poslu ili na plaži, a ne na duljem odmoru. Dakle, iako više nema pravila, opreza nikad dosta.
Najviše provala bilježi se u prizemlju i prvim katovima zgrada, jer lopovi najlakše ulaze u stanove preko balkonskog prozora. Prosječna provala stana traje svega nekoliko minuta, pa bolje skrivene vrednote daju manje šanse provalniku. Najveća je greška spremati zlatninu i novac u noćni ormarić spavaće sobe jer tu provalnici najprije gledaju. Za prevenciju krađe, policija savjetuje građane da fotografiraju vrijednije stvari u stanu, budući da gotovo svako kućanstvo danas posjeduje digitalni fotoaparat, jer ponekad prođu mjeseci od krađe do identifikacije ukradene robe, a oštećeni građani često zaborave izgled ukradenog sata ili vrijednog nakita, pa fotografija znatno olakšava policijski posao.
Usprkos uvriježenom mišljenju da je ljeto vrijeme učestalijih provala, lopovima su ipak miliji božićni blagdani, iako je u srpnju i kolovozu veći broj praznih stanova. Prosječna vrijednost ukradene robe kreće se između pet i deset tisuća kuna, a opljačkanim obiteljima često teže pada osjećaj nesigurnosti i zadiranja u intimu od same materijalne štete.
Uz protuprovalne uređaje i razne alarme koji se nude na tržištu, dobro dođe i pomoć susjeda. Policija upozorava da lopovi prema pretrpanom sandučiću za poštu procjenjuju koji je stan duže prazan, pa dogovor sa susjedom da par puta tjedno prazni sandučić može biti presudan u spašavanju imovine.
