snimio Patrik Macek / PIXSELL
To znači da opozicija ne može, kao što je namjeravala ljetos, pokušati sazvati Sabor za vrijeme ljetne stanke i raspraviti o povjerenju pojedinom ministru, premijeru ili cijeloj Vladi, iako u Ustavu piše da je rok za takve rasprave 30 dana od podnošenja zahtjeva.
ZAGREB – Ustavni sud je svojim prošlotjednim odlukama ograničio djelovanje oporbe u parlamentu. Takav stav imaju i SDP-ov zastupnik Peđa Grbin i politički tajnik i zastupnik Mosta Nikola Grmoja. Ustavni sud prošloga je tjedna objavio odgovore na više oporbenih podnesaka u kojima je odbio sve njihove zahtjeve. Ustavni sud zaključio je da izvanredno zasjedanje Sabora, u vrijeme ustavne stanke, mogu zahtijevati predsjednici Republike i Vlade, većina svih zastupnika i predsjednik Sabora uz prethodno mišljenje klubova zastupnika.
To znači da opozicija ne može, kao što je namjeravala ljetos, pokušati sazvati Sabor za vrijeme ljetne stanke i raspraviti o povjerenju pojedinom ministru, premijeru ili cijeloj Vladi, iako u Ustavu piše da je rok za takve rasprave 30 dana od podnošenja zahtjeva. Osim toga, Ustavni sud zaključio je da je sve po saborskom Poslovniku na sjednicama Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na kojima su u više navrata, bez rasprave, skidane točke dnevnog reda koje je predlagala opozicija. Ustavni sud zaključio je da je Poslovnik poštovan zato što su točke stavljene na dnevni red, nije se upuštao u to zašto o njima nije raspravljano, a na prigovor nekoga iz vladajućih skidane su s dnevnog reda.
Plenkovićev zahtjev
Zanimljivo je da su se sve skinute točke dnevnog reda odnosile na zahtjev premijera Andreja Plenkovića za izuzećem predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataše Novaković. SDP-u, odnosno Grbinu i Arsenu Bauku koji su zatražili da se Ustavni sud očituje o tome nije pomogao ni veoma sličan slučaj zabilježen prije više od deset godina na sjednici osječkog Gradskog vijeća kada je Ustavni sud stao na stranu oporbe. SDP tvrdi da se ovakvom praksom u saborskom odboru narušavaju najviše ustavne vrednote poput višestranačkog demokratskog poretka.
Za Grbina nema dvojbe da je parlamentarno djelovanje opozicije uvelike ograničeno. Naime, ograničeno je razdoblje u kojem opozicija može tražiti odgovornost vlade u parlamentu, a ako vladajućima ne odgovara neka tema koju su hjeli otvoriti na odboru oni »naprosto trebaju sazvati sjednicu odbora i bez rasprave usvojiti prigovor na dnevni red i ne moraju raspravljati ni o čemu«, kazao je Grbin.
Grmoja je zaključio da sukladno stavu Ustavnog suda opozicija u razdoblju ljetne stanke ne može propitivati rad vlade i vlada u tom razdoblju nije odgovorna parlamentu. Podsjetio je na članak Ustava koji govori da ako petina zastupnika zatraži opoziv ministra, kao što je ovog ljeta bio slučaj s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem, premijera ili cijele vlade, rasprava mora biti održana u roku od 30 dana, a Ustavni se sud »uhvatio članka koji govori tko može sazvati izvanrednu sjednicu«.
– Fino su to odigrali. Ova odluka Ustavnog suda je i zakašnjela i politikantska i pilatovska, sve kako bi išli u korist vladajućih, kazao je Grmoja.
Važno sredstvo oporbe
Za Grbina obje odluke znače da je parlamentarizam narušen i da nije potpun jer »djelomično nam je onemogućena rasprava, ona će se odvijati na marginama, izvan parlamenta«. Njemu nije problem to što su i na plenarnoj sjednici i na odborima kao opozicija preglasani. Problem s ovakvom odlukom koja se tiče rasprava u odborima jest u tome što omogućava vladajućima da se ne izjasne.
– Apsolutno ćemo to napraviti. Prijedlogom za promjenu Ustava iz 2013. trebalo je ukinuti stanke, a s druge strane je trebalo omogućiti upravo opoziciji da uz podršku trećine zastupnika, ne polovine kao što je sada, osigurava održavanje sjednice Sabora, kazao je Grbin.
Za Grmoju nema dvojbi da se takvom odlukom onemogućava opozicija da na radnim tijelima Sabora iznese svoj prijedlog. No, sve to sagledao je i u širem kontekstu percepcije ovog saziva Sabora. Podsjetio je da se često govori kako je u ovom sazivu Sabora pala razina komunikacije i često se mogu čuti uvrede, također i da je ovo saziv kojega su građani izabrali na jednoj platformi, a neki su potom dali podršku drugima, »o njima Bandić govori kao o žetončićima, vidjeli smo uzurpaciju Sabora i to dovodi do povećanja tenzija,« smatra Grmoja.
– Mi smo kao predstavnici građana nemoćni u borbi za njihove interese, oporba se osjeća apsolutno nemoćnom, vladajući Poslovnik tumače kako im odgovara i to sve utječe i na razinu komunikacije u samom Saboru, zaključio je Grmoja.
