Većina saborskih klubova podržala je danas izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011., hvaleći »predan i požrtvovan rad DORH-a«, a usprotivili su mu se hrvatski laburisti i HDSSB, u ime kojega je Dražen Đurović ocijenio da bi glavnog državnog odvjetnika trebalo razriješiti i uhititi
ZAGREB – Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić još nije odlučio o sudbini svoje zamjenice Višnje Lončar, čiji su suprug i sin među osumnjičenima za korupciju na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, a novinarima u Saboru ponovio je da će odluku donijeti do kraja tjedna.
»Prošli tjedan rekao sam da ću ovaj tjedan donijeti odluku i donijet ću je. Danas je utorak, u Saboru sam. Istraga će trajati sigurno duže, ali u ovom predmetu o sudbini moje zamjenice će biti riješena u toku ovog tjedna«, rekao je Bajić novinarima, koji su ga, pred podnošenje godišnjeg izvješća u Saboru, upitali je li odlučio o sudbini jedne od svojih zamjenica.
Novinare je zanimalo i jesu li autentični SMS-ovi koje je objavio portal Index, a koje je Bajić, navodno, razmjenjivao s bivšim premijerom Ivom Sanaderom, otkrivajući mu podatke iz istraga.
Bajić je izjavio da ne može potvrditi autentičnost njegovih navodnih SMS-ova bivšem premijeru Ivi Sanaderu objavljenih na portalu Index, a ocijenio je da je cilj objavljivanja tih SMS-ova »difamirati sustav, a okrivljenika pretvoriti u političku žrtvu«.Na pitanje znači li to da su SMS-ovi izmišljeni, odgovorio je – »Nisam rekao ništa je li izmišljeno ili ne. Samo ću vam reći da je kod nas sustav preko kojega sve imamo na našem softveru. Prema podatcima mog informatičkog sustava, tamo takvih podataka nema«.Naglasio je da je važnije što se objavom tih SMS-ova htjelo postići, te ocijenio da im je cilj »difamirati sustav, izvući suđenje iz sudnice na političku scenu, a okrivljenika pretvoriti u političku žrtvu, što nije točno«.
»Treba u sudnicu vratiti predmet, a ne ga vući po medijima, po javnosti, po političkim okvirima«, rekao je Bajić, ističući da će na SMS-ove uzvratiti u sudnici, jer se, ističe, tamo utvrđuju dokazi.Potvrdio je da smatra da mu objavljivanje SMS-ova narušava vjerodostojnost, zajedno s drugim netočnim podatcima, koje je DORH demantirao, poput Sanaderove tvrdnje da mu je Bajić kupovao slike. »Svaki se okrivljenik može braniti kako god hoće i to je njegovo demokratsko pravo i ja to ne zamjeram nikome«, dodao je.
Curenje informacija
Danas je u Hrvatskom saboru nužnim ocijenio zakonodavno rješenje problema curenja informacija iz kaznenih predmeta – ili da se Zakon o kaznenom postupku (ZKP) izmijeni na način da istraga više ne bude tajna, ili da se vrati zakonska odredba koja je zabranjivala objavljivanje zaštićenih sadržaja.
»Treba zakonodavno riješiti ovaj problem jer će se u protivnom događati da informacije cure i u narednom razdoblju. Postoje dvije opcije – ili da ovaj dio istrage ne bude tajan ili da se vrati izvorni oblik članka 231. ZKP-a koji je onemogućavao objavljivanje bilo kakvog zaštićenog sadržaja«, poručio je Bajić, podnoseći Saboru izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godini.
Iako je ponovio kako je novi ZKP državnim odvjetnicima dao potrebne instrumente za progon kriminala i korupcije, naglasio je kako taj zakon nema samo pozitivne učinke, jer se, zbog pojedinih odredbi poput one da se obveze čuvanja tajnosti podataka iz istrage ne moraju pridržavati samo mediji, DORH učestalo u javnosti proziva kao odgovornog za curenje informacija.
U toj situaciji, istaknuo je, praktički je nemoguće kontrolirati situaciju u odnosu na objavljivanje informacija, jer je dokazivanje odakle su curile informacije skoro pa nemoguće.
»Ako se razmisli o tome tko je sve sudionik postupka, kome je cilj da se to dogodi, onda bi mogli doći do sasvim drugog zaključka jer nakon što se donese nalog o provođenju istrage svi sudionici postupka imaju pravo na presliku cijelog spisa i mogu s njim raspolagati na isti način kao i državni odvjetnik«, rekao je Bajić.
Porast broja kaznenih prijava
Govoreći o kretanju kriminaliteta u 2011., kazao je kako se bilježi porast broja podnesenih kaznenih prijava za 3 posto – ukupno je podnesena 90.631 prijava. Zadržana je razina ažurnosti iz ranijih godina – riješen je 54.401 predmet, a neriješeno je ostalo 9306 predmeta.
Struktura kriminala ista je kao i ranijih godina – prednjače imovinska kaznena djela, a slijedi zlouporaba opojnih droga.
Postupajaći po kaznenim prijavama, državna odvjetništva su rješenjem o odbačaju riješila 19.550 prijava ili 44,6 posto, neposredno su optužila 47,6 posto osoba, a istražni zahtjev podnijeli protiv 7,8 posto osoba. Osuđujućim presudama rezultiralo je 87,3 posto optužnica.
Tužiteljstva su kroz 82 mjere ukupno »zamrznula« 255 milijuna nezakonito stečenih kuna, a sudovi su u 1020 prvostupanjskih presuda oduzeli nešto manje od 80 milijuna kuna.
USKOK je lani zaprimio 1184 prijave, a odbacio je 716 prijava. U odnosu na 58 prijava podignuta je neposredna optužnica, a nakon dovršene istrage još 292 optužnice. Sudovi su povodom USKOK-ovih optužnica donijeli ukupno 97 posto osuđujućih presuda (od 353 presude 343 su bile osuđujuće. »Ovo potvrđuje da zamjenici ravnatelja USKOK-a s oprezom, velikim i jakim dokazima idu u kaznene postupke«, rekao je Bajić.
Naglasio je kako je temeljni zadatak DORH-a progon počinitelja kaznenih djela, a ne njihovo otkrivanje.
»Tek sinergijskim djelovanjem izvršne i zakonodavne vlasti uspješnost rada DORH-a u cjelini može biti neupitna«, poručio je glavni državni odvjetnik.
Đurović: da ima trodiobe vlasti, Bajića bi razriješili i uhitili
Većina saborskih klubova podržala je danas izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godini, hvaleći »predan i požrtvovan rad DORH-a«, a usprotivili su mu se hrvatski laburisti i HDSSB, u ime kojega je Dražen Đurović ocijenio da bi glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića trebalo razriješiti i uhititi.
»Kada bi u Hrvatskoj zaista funkcionirala trodioba vlasti na neovisnim načelima, vas bi, gospodine Bajiću, nakon što bi vas razriješio Hrvatski sabor, odmah po izlasku iz ove zgrade represivni aparat izvršne vlasti uhitio i predao pravosuđu RH. Naravno, uz posve izvjesno jednomjesečno zadržavanje zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke«, rekao je Đurović.
Bajiću zamjera što je »odlazio po vlastito mišljenje u veleposlanstvo SAD-a« i »vodio tajne razgovore s njihovim obavještajcima o pojedinačnim kaznenim progonima«, o čemu su, kaže, govorile depeše objavljene na Wikileaksu.
Spočitnuo mu je i SMS-ove koje je, po pisanju portala Index, razmjenjivao s bivšim premijerom Ivom Sanaderom.
Vukšić: Stand-Bajić
Oporbeni zastupnici Hrvatskih laburista i HDSSB-a danas su i u pojedinačnoj saborskoj raspravi o radu državnim odvjetništava u 2011. prozivali glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da radi po diktatu politike, a ne sukladno potrebama hrvatskog društva da se stane na kraj korupciji i kriminalu.»Ne znam je li glavni državni odvjetnik Mladen Bajić dio političkog ili pravosudnog ‘establishmenta’. Često vidim da je više u politici nego u pravosuđu«, poručio je Branko Vukšić (Hrvatski laburisti).Nije mu lako, dodao je, odgonetnuti Bajićevu ulogu u pravosuđu, enigmom ocijenivši odnos svake vlasti prema njemu.
»Kada je SDP bio u poziciji tada je bio kritičan prema Bajiću, kada je na vlasti tih je kritika daleko manje. Jedan kolega iz SDP-a, sadašnji ministar, u prošlom je mandatu Bajića nazvao stand-Bajić zbog toga što drži mnoge slučajeve u ladici, a sada odjednom preko noći, kada se vlast promijenila, sada je moving-Bajić, sve se pokreće«, istaknuo je Vukšić.Na njegove prozivke kako DORH nije reagirao na tvrdnje HDSSB-ovca Ivana Drmića da je Ivo Sanader na čelo HDZ-a, a time i Vlade, došao krađom glasova, replikom je reagirao Dinko Burić (HDSSB), rekavši kako je glavni državni odvjetnik »bio sluga tadašnjeg premijera Ive Sanadera«.
»Kako će politika biti vjerodostojna, kako ćemo mi saborski zastupnici biti vjerodostojni ako ne znamo odgovore na pitanja, ako nam ne kažu što se dogodilo i jedanput nam zatvore usta da ne govorimo o tome. To je otišlo u nepovrat. Mi smo izgubili povjerenje naroda zbog toga, političari su na dnu dna«, odgovorio mu je Vukšić.Sandra Petrović (SDP) pozvala je glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da kritike iz današnje rasprave uzme kao podstrek za daljnji rad te preporuke kako bi izvješće o radu državnih odvjetništava za ovu godinu bilo i bolje.
Složila se s Bajićem u zabrinutosti da bi, ne stane li se na kraj curenju u medije informacija iz kaznenih predmeta, to značilo daljnje ugrožavanje kaznenog postupka.»Ako ovaj problem eskalira, ako se taj problem ne riješi, mislim da ćemo se mi nakon Wikileaksa i nakon Vatileaksa baviti problemom Krimileaksa«, poručila je Petrović.
Kosor odbacila optužbe o političkom progonu
Jadranka Kosor (HDZ) odbacila je optužbe da je, kao premijerka, početkom 2010. godine s Mladenom Bajićem dogovorila politički progon Ive Sanadera nakon njegova izbacivanja iz stranke, a o čemu je Sanader govorio za nedavnog gostovanja u HTV-ovoj emisiji »Nedjeljom u 2«.Toga dana kada se susrela s Bajićem, kazala je, tema razgovora je bila potraga za tzv. topničkim dnevnicima kao važno pitanje za zaključenje pregovaračkog poglavlja 23., a na tom je sastanku u Vladi bio i tadašnji ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, današnji predsjednik HDZ-a.
Podsjetila je da je Sanader 2010. aktivirao svoj zastupnički mandat, a to je koincidiralo s vremenom kada je SDP podnio zahtjev za njezinom smjenom s dužnosti premijerke. Sanader je tada, naglasila je Kosor, kao zastupnik zaštićen imunitetom mogao u sabornici govoriti o političkom progonu, »ako je bilo tko, pa i bivši premijer, imao ikakvog dokaza da se radilo o političkom progonu«.»Mogu ustvrditi, govoreći o vremenu kada sam bila na čelu izvršne vlasti, da nikada ni u jednom trenutku nije bilo nikakvog političkog pritiska ni na Bajića, ni na Cvitana, da se prema nekome započne istraga ili da se istraga zaustavi. Nije bilo poticanja, ali isto tako nije bilo ni političkog zaustavljanja«, poručila je.
Bajić uzvratio zastupnicima
Saborski zastupnik Dražen Đurović navode pojedinih portala uzima zdravo za gotovo, kao činjenice, a kad bi DORH tako radio, pola države bi bilo u zatvoru, izjavio je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić u stanci sjednice Hrvatskog sabora, koji danas raspravlja o radu državnih odvjetništava u 2011.»Gospodin Đurović zaista nema konzervativan pristup. On prihvaća navode pojedinih portala, od Wikileaksa nadalje, zdravo za gotovo, kao činjenice. Da se DORH vodi takvim pristupom, pola države bi bilo u zatvoru«, rekao je Bajić.
Laburistu Dragutinu Lesaru uzvratio je da je DORH svjestan problema vezanih uz neisplatu plaća, ocijenivši da je DORH u tim slučajevima »možda trebao postupati neovisno o stajalištima sudova«.DORH je, naime, odbacivanje kaznenih prijava za neisplatu plaća obrazložio navodeći da se ustalila sudska praksa po kojoj za neisplatu plaća treba dokazati namjeru, što Lesar smatra neprihvatljivim.Bajić je, međutim, upozorio da ni novi Kazneni zakon, koji bi trebao na snagu stupiti 1. siječnja, nije predvidio objektivnu odgovornost poslodavaca za neisplatu plaća.
Odbacio je tvrdnje o uhićenjima prije svakog godišnjeg izvješća DORH-a, ističući da u posljednjim uhićenjima na Medicinskom fakultetu »ne može biti tajming, jer ona idu na štetu DORH-u«.»Vi znate da su uhićena dvojica policajaca koji su odala četiri velike akcije, među kojima je ova najmanja«, rekao je Bajić.
