Narodne novine objavile su prije nekoliko dana izmjene Zakona o lokalnim izborima, poznate kao Lex Vlahušić, pa će stoga, kao što su i najavljivali, parlamentarna opozicija zatražiti od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti tog dokumenta, koji spada u takozvana Mostova jamstva.

No, kako je ideja SDP-a da zahtjev podnese najmanje petina zastupnika, vjerojatno je da će se s tim pričekati do početka proljetnog zasjedanja Sabora, kad će zastupnici moći staviti svoje potpise. Prije nekoliko dana u intervjuu za Jutarnji list, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović obećao je da ovaj zahtjev biti riješen ubrzo nakon što im stigne, kako bi svi zainteresirani mogli na vrijeme znati hoće li se moći kandidirati na lokalnim izborima. Šeparović je i upozorio i na odluku Ustavnog suda iz rujna 2015., koja se odnosila na Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, ističući da su tada ustavni suci »odredili kriterije pri određivanju kaznenih djela koja isključuju kandidiranje pojedinih osoba«.

Iz toga potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji će biti glavni autor zahtjeva za ocjenu ustavnosti, iščitava, primjerice, da će Ustavni sud, kao i u spomenutoj odluci, preporučiti da se brišu zakonske odredbe u kojima se navode konkretni tekstovi Kaznenog zakona, »s obzirom da je taj zakon, kao i svaki drugi, podložan izmjenama i dopunama, s posljedicom da se sukcesivno dopunjuje novim kaznenim djelima, a postojeća se djela mijenjaju u opisu svoga bića i visinama kazni, dok se pojedina brišu«. Most i HDZ oglušili su se na tu uputu Ustavnog suda staru godinu dana. U Lex Vlahušić se nabrajaju kaznena djela zbog kojih se osobe s pravomoćnim presudama na najmanje šest mjeseci uvjetno ne smiju kandidirati, a pritom se citiraju članci KZ-a u kojima su ta djela opisana.

Temelj zahtjeva za ocjenu ustavnosti bit će, pak, činjenica da prema spomenutom Zakonu sada lokalnim dužnosnicima ne prestaje mandata ako su pravomoćno osuđeni na na uvjetnu kaznu od najmanje pola godina, ali se s njom ne mogu kandidirati.

– To je nedopustivo. Osim toga, zakon ne zabranjuje kandidaturu osobama koje su osuđene za ratni zločin po Općem kaznenom zakonu. To stvara pretpostavke da kandidat na lokalnim izborima može biti Mirko Norac, Tihomir Orešković ili netko od osuđenih ratnih zločinaca srpske nacionalnosti, a Vlahušić ne može. Jasno je da je ovaj Zakon pisan isključivo zbog njega i kao takav ne smije postati dio pravnog poretka bez prethodne ocjene ustavnosti sa strane Ustavnog suda – rekao nam je Grbin.