ZAGREB – Najranije sljedećega tjedna Vlada će donijeti smjernice za izradu proračuna za sljedeće tri godine, a iz toga će dokumenta biti jasno i hoće li u rebalansu proračuna za ovu godinu, zbog nešto bolje turističke sezone od očekivane, mijenjati prognozu pada BDP-a od 9,4 posto i proračunskog manjka od oko 25 milijardi kuna.

I dok će u doradi rebalansa za ovu godinu Vlada imati nešto laganiji posao jer ima precizne podatke za prvih devet mjeseci, a ne bi trebalo biti teško predvidjeti ni rasplet do kraja godine, Ministarstvo financija nikada ispred sebe nije imalo zadatak kakav je izrada proračuna za sljedeću godinu.

Koliko god ekonomskih i financijskih varijabli uključili, koliko god bilo njihovo ekonomsko znanje, ništa ne jamči da će prijedlog proračuna za sljedeću godinu koji predstave Vladi i upute u Sabor odgovarati stvarnom stanju javnih financija u sljedećoj godini. I to zato što se kretanje prihoda i rashoda u sljedećoj godini neće moći predvidjeti prvenstveno na osnovi ekonomskih postavki nego epidemiološke situacije u svijetu vezane za koronavirus, posebice razvoja cjepiva.

Obrisi proračuna

Proračun za sljedeću godinu, kao uostalom i ukupna gospodarska situacija u Hrvatskoj, ovisit će o tome hoće li Hrvatska nagodinu moći računati na turističku sezonu koja će biti više nalik onim iz »normalnih« godina nego ovogodišnjoj. Nije onda iznenađujuće što zasad, prije predstavljanja smjernica baš nitko iz Vlade nije spreman govoriti o osnovnim obrisima proračuna za sljedeće tri godine, koliki rast očekuju, kako će se kretati državni prihodi i rashodi te što će biti s javnim dugom.

Vlada je u svojim prvim procjenama nakon zatvaranja gospodarstva u proljeće optimistično predvidjela da će gospodarstvo u sljedećoj godini rasti 6,1 posto, a da će već u 2022. godini Hrvatska postići pun oporavak. No, jesu li takva predviđanja za sljedeću godinu uopće moguća bez povratka života na staro, na stanje prije pojave koronavirusa, i hoće li se taj povratak dogoditi već u proljeće sljedeće godine?

Na to pitanje ne može odgovoriti nijedan ministar financija u svijetu, pa ni hrvatski, a o njemu ovisi redovitost isplata plaća i mirovina te funkcioniranje javnih usluga, poput zdravstva i obrazovanja.
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević napominje da se o oporavku Hrvatske u sljedećoj godini može govoriti samo ako Hrvatska nagodinu bude imala turizma koji će u potpunosti funkcionirati, a to ne ovisi o ekonomistima nego o znanstvenicima, odnosno o cjepivu.

– U prvom kvartalu sljedeće godine pad će biti značajan, možda i do deset posto, jer smo mi prvi kvartal ove godine prošli neokrznuti koronakrizom. U drugom kvartalu već možemo računati na rast, pa bi prvo polugodište bilo na nuli. No, oporavak pretpostavlja da se turizam vrati na staro, a ne vidim kako je to moguće bez cjepiva koje će biti u primjeni već u proljeće i koje će biti dostupno većini svjetskog stanovništva. Samo u tom slučaju možemo računati na dobru turističku sezonu, a onda i na oporavak u sljedećoj godini, ali vrlo vjerojatno ne puno veći od pet posto, kaže Lovrinčević.

Prijeti neizvjesnost

On ne vjeruje da će se 2022. Hrvatska u potpunosti vratiti na razdoblje prije koronakrize, odnosno na 2019. i procjenjuje da će se to možda dogoditi tek 2023. godine.

No, upozorava i na to da uz neizvjesnost koja prijeti svjetskoj, pa tako i hrvatskoj ekonomiji u sljedećih godinu dana, Vlada pri izradi proračuna mora računati i na neke vrlo predvidljive, troškove, ali i rizike.

Tako će u proračun za sljedeću godinu uz redovite troškove trebati uračunati i trošak od najmanje 600 milijuna kuna povrata poreza na dohodak zbog mjera za mlade do 30 godina, koje se primjenjuju od ove godine, ali proračun ih isplaćuje s godinom zakašnjenja. To je i više od milijardu kuna troškova najavljenog smanjenja poreza na dohodak.

Uz to, od sljedeće godine država se obvezala isplaćivati i nacionalnu mirovinu svim starijima od 65 godina koji za mirovinu nemaju uvjete, ali imaju loše egzistencijalne uvjete.

– To je već dvije milijarde novog, dodatnog troška ili manje prihoda nego ove godine i prije nego se počne planirati proračun za sljedeću godinu. Otvara se i pitanje povratka na normalnu naplatu poreza i doprinosa u situaciji kad su poduzeća insolventna.

Političari vole reći da će izrada proračuna u ovim vremenima biti izazovna, ali ona će u Hrvatskoj biti posebice izazovna kad su u pitanju lokalne vlasti jer one gube porez na dohodak. Sljedeća bi godina mogla biti godina najgorih proračunskih problema na lokalnoj razini, procjenjuje Lovrinčević.