Zbog dobre organizacije epidemioloških službi na terenu, infektolozi ne očekuju pojavu zaraza većih razmjera u poplavljenom dijelu Slavonije
ZAGREB U poplavljenim područjima mogle bi se u narednim tjednima pojaviti različite crijevne infekcije, leptospiroza, hepatitis, pa čak i tifus, upozoravaju stručnjaci. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) pozvao je na oprez sve koji se nalaze u krajevima zahvaćenima poplavom i one koji će se nakon povlačenja vode vraćati u svoje domove kako bi se izbjegle bolesti koje može izazvati zagađena voda. Zbog dobre organizacije epidemioloških službi na terenu, infektolozi ne očekuju da bi se u poplavljenoj Slavoniji mogle pojaviti zaraze većih razmjera, a osobe koje osjete simptome bolesti pozivaju da se odmah jave liječniku kako bi se utvrdilo radi li se o zaraznoj bolesti.
Groznica, povraćanje…
– Kad imate vodu koja ruši sve pred sobom, ona zahvaća i vodovod, kanalizacijske odvode, septičke jame… Takva voda sadrži fekalije, a u njoj se može naći cijeli niz bakterija i virusa koji izazivaju u prvom redu crijevne viroze – ističe Adrijana Vince, infektologinja Klinike za zarazne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«. Moguće je, dakle, u kontaktu sa zagađenom vodom ili predmetima koji su bili pod vodom, dobiti salmonelu, escherihiju coli ili virusne infekcije koje zahvaćaju probavni sustav.
Simptomi su takvih infekcija visoka temperatura, povraćanje, proljev, a ponekad i osip po licu i tijelu.
Dodatni su potencijalni izvori zaraze, ističe dr. Vince, raspadajuća trupla životinja koje se nisu uspjele spasiti od vodene bujice.
– Svinje mogu biti prijenosnici leptospiroze, bakterijske infekcije koja često nema nikakvih simptoma pa ostaje nezamijećena. Kod ljudi izaziva febrilna stanja, a može dovesti do oštećenja bubrega i jetre – navodi Vince. Leptospiroza obično počinje groznicom, jakom glavoboljom, bolovima u mišićima, povraćanjem i crvenilom očiju. Ova prva faza bolesti traje od četiri do devet dana, nakon toga dolazi do pada temperatura ali se ona kroz nekoliko dana vraća, praćena težim simptomima. Slijedi pad temperature, a zatim se između 6. i 12. dana javlja druga ili imuna faza bolesti praćena različitim simptomima ovisno o zahvaćenom tkivu. Ponovno se pojavljuju vrućica i raniji simptomi, a mogu se razviti i znakovi meningitisa ili tzv. Weilovog sindroma koji se očituje žuticom, krvarenjima, poremećajem svijesti. Ova se bolest, na sreću, ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Infektolozi upozoravaju i na mogućnost pojave hepatitisa E, bolesti koja se epidemijski javlja u Africi i Indiji, i to kontaminiranom vodom nakon sezone kiša. Simptomi su slični onima kod hepatitisa A, a uključuju groznicu, gubitak apetita, mučninu i probavne tegobe.
Bez panike
– Najvažnije je da se osobe koje dobiju temperaturu, probavne tegobe ili druge simptome bolesti, jave liječniku. Službe će biti organizirane na terenu, a liječnik će najbolje prepoznati specifičnosti i odrediti o kojoj se bolesti radi. Ne treba paničariti, ali treba slušati upute epidemiologa – veli Vince.
Zbog mogućnosti zaraze tetanusom, osobe koje se povrijede morale bi se javiti liječniku zbog previjanja rane i cijepljenja protiv tetanusa. Ipak, irenje tetanusa nije izgledno jer je procijepljenost stanovništva dobra. Infektolozi ne očekuju ni pojavu tifusa, bakterijske zaraze koja se širi hranom i vodom, no, kaže Vince, »treba misliti na sve«. Simptomi su tifusa visoka temperatura glavobolja, bolovi u trbuhu, zatvor ili proljev, a antibiotskom se terapijom bolest uspješno liječi.
