ZAGREB – Većina ljudi buku koju stvara promet, ili stroj na njihovom radnom mjestu, doživljava kao puku svakodnevnu nelagodu na koju se, s vremenom, jednostavno navikne. Upravo je ta naizgled bezazlena »navika« ono na što upozorava Hrvatski zavod za javno zdravstvo: dugotrajna izloženost prekomjernoj buci, poručuju, nije tek pitanje udobnosti, nego dokazan i mjerljiv rizik za zdravlje.

Prema dostupnim znanstvenim spoznajama i vlastitom iskustvu, HZJZ okolišnu buku opisuje kao značajan, ali često podcijenjen javnozdravstveni problem. Prema lanjskom izvještaju Europske agencije za okoliš, više od petine europskog stanovništva izloženo je razinama prometne buke koje prelaze pragove propisane europskim zakonodavstvom. Kad se ta ista izloženost mjeri prema strožim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, koje su usmjerene isključivo na zaštitu zdravlja, a ne na tehničke granice, brojka naraste na gotovo trećinu stanovništva.

Cestovni promet

Najčešći izvor kronične okolišne buke i dalje je cestovni promet, no u pojedinim sredinama velik utjecaj imaju i industrija, građevinski radovi te drugi lokalni izvori. U Hrvatskoj se izloženost prati strateškim kartama buke izrađenima prema europskim propisima, no one ne obuhvaćaju uvijek povremene izvore poput manjih gradilišta, komunalnih radova ili buke iz susjedstva, koja također može biti vrlo opterećujuća.

Iako uobičajene razine okolišne buke uglavnom ne oštećuju izravno sluh, HZJZ upozorava da njezine posljedice sežu mnogo dalje. Dugotrajna izloženost povezuje se s uznemirenošću, kroničnim stresom, narušenom kvalitetom života i poremećajima spavanja, uključujući otežano uspavljivanje, češća noćna buđenja i lošiju kvalitetu odmora. Upravo tu, u naizgled bezazlenom narušavanju sna, krije se dugoročno najveći rizik. Kronični stres i poremećeno spavanje s vremenom mogu pridonijeti povišenom krvnom tlaku te povećanom riziku od kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti, a znanstveno najbolje potvrđena poveznica postoji upravo između izloženosti buci i ishemijske bolesti srca – jedne od vodećih bolesti srca i krvožilnog sustava.

HZJZ naglašava da svako smanjenje emisije buke na samom izvoru dugoročno može pridonijeti zaštiti zdravlja stanovništva. Strože ograničavanje buke koju proizvode građevinski i drugi strojevi na otvorenom prostoru izravno bi smanjilo izloženost ljudi koji žive u blizini gradilišta i drugih lokacija gdje se bučna oprema svakodnevno koristi.

– Za stanovništvo bi to u praksi značilo manje ometanja svakodnevnih aktivnosti, kvalitetniji san, nižu razinu uznemirenosti te bolje uvjete za koncentraciju, rad i učenje. Bude li smanjenje izloženosti dovoljno veliko i dugotrajno, moglo bi dugoročno pridonijeti i smanjenju zdravstvenih rizika povezanih s kroničnim stresom i poremećajima spavanja, istaknuli su iz HZJZ-a.

Stvarna izloženost

Stručnjaci pritom upozoravaju na jednu važnu razliku, onu između razine buke koju proizvodi sam stroj i stvarne razine buke kojoj je izložena konkretna osoba. Kako pojašnjavaju u HZJZ-u, stvarna izloženost ovisi o nizu čimbenika: udaljenosti od izvora buke, trajanju i vremenu rada strojeva, broju uređaja koji istodobno rade, konfiguraciji prostora te postojanju prepreka i zaštitnih barijera. Drugim riječima, deklarirana buka jednog stroja tek je polazna točka – stvarni učinak na zdravlje oblikuje cijeli niz dodatnih okolnosti.

Buka nije samo pitanje okoliša u kojem živimo, nego i važan čimbenik rizika u području medicine rada. Stručnjaci HZJZ-a upozoravaju da dugotrajna izloženost visokim razinama buke na radnom mjestu može nepovoljno djelovati na zdravlje radnika, osobito ondje gdje nisu provedene odgovarajuće mjere zaštite.

– Sa stajališta medicine rada, zaštita zdravlja radnika od štetnog djelovanja buke temelji se na procjeni rizika, provođenju preventivnih mjera i redovitom praćenju zdravstvenog stanja zaposlenika. Kada se rizik ne može ukloniti tehničkim i organizacijskim mjerama, važnu ulogu ima korištenje propisane osobne zaštitne opreme, poput ušnih čepića i antifona, istaknuli su iz HZJZ-a.

Zaštita radnika izloženih buci u Hrvatskoj je uređena Pravilnikom o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu; u tom sustavu ključnu ulogu imaju specijalisti medicine rada, koji provode preventivne preglede, procjenjuju zdravstvenu sposobnost radnika za pojedine poslove te prate moguće posljedice izloženosti, uključujući oštećenja sluha povezana s bukom.

– Ako se kod radnika utvrdi takvo oštećenje, specijalist medicine rada reagira prema poslodavcu i predlaže izmjene mjera zaštite kako bi se spriječilo daljnje ugrožavanje zdravlja. Prekorači li izloženost propisane granične vrijednosti, poslodavac je zakonski obvezan poduzeti dodatne mjere za smanjenje rizika, utvrditi uzroke prekomjerne izloženosti i spriječiti da se ona ponovi, pojasnili su iz Zavoda.

Prema podacima Registra za profesionalne bolesti HZJZ-a, profesionalne bolesti uzrokovane štetnim djelovanjem buke u Hrvatskoj čine manje od pet posto svih evidentiranih profesionalnih bolesti – na prvi pogled, relativno skromna brojka. No stručnjaci upozoravaju da to nikako ne umanjuje važnost prevencije, posebno u djelatnostima gdje su radnici svakodnevno izloženi visokim razinama buke.

Usklađivanje s EU-om

– Cilj medicine rada nije samo prepoznati posljedice izloženosti buci, već ih prije svega spriječiti. Pravodobna procjena rizika, odgovarajuće mjere zaštite i redoviti zdravstveni nadzor ključni su za očuvanje sluha i ukupnog zdravlja radnika, naveli su stručnjaci HZJZ-a.

Ova upozorenja stižu u trenutku kada Ministarstvo zdravstva već radi na konkretnom zakonodavnom odgovoru. Sredinom srpnja u javno je savjetovanje upućen novi Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru, kojim se hrvatski propisi usklađuju s pravilima Europske unije, a zamjenjuje se dosadašnji pravilnik iz 2008. godine.

Novim pravilima uvode se stroži zahtjevi za strojeve i uređaje koji proizvode buku na otvorenom prostoru – za 57 vrsta opreme propisat će se zahtjevi vezani uz mjerenje i označavanje razine buke, tehničku dokumentaciju, provjeru sukladnosti i obveznu CE oznaku, dok će za najbučnije strojeve biti određene najviše dopuštene razine zvučne snage, s ciljem smanjenja izloženosti građana prekomjernoj buci.

– Buka nije tek neugodnost, nego dokazani javnozdravstveni rizik. Ovim Pravilnikom štitimo zdravlje građana, od radnika na gradilištima do obitelji u susjedstvu, a gospodarstvu istodobno osiguravamo jasne i transparentne uvjete poslovanja kakvi vrijede u cijeloj Europskoj uniji. Tiši strojevi znače zdraviju svakodnevicu, a ulaganje u prevenciju najisplativije je ulaganje u zdravlje, poručila je tim povodom ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Smanjenje buke u okolišu, uz odgovarajuću zaštitu radnika i sustavno praćenje izloženosti stanovništva, tako se pokazuje kao slagalica sastavljena od više dijelova – strožih propisa za proizvođače opreme, dosljedne primjene zaštite na radnom mjestu i kontinuiranog praćenja stanja na terenu. Svaki od tih dijelova, poručuju iz HZJZ-a, važan je korak prema onome što bi trebao biti krajnji cilj: tiša i, prije svega, zdravija svakodnevica.