Superinfekcija gljivicom Candidom auris otpornom na lijekove stigla je i do Hrvatske. U kolovozu je u KBC-u Split zabilježen prvi slučaj ove zaraze u Hrvatskoj, kod dvaju pacijenata koji su i dalje hospitalizirani u toj bolnici.

Riječ je o rezistentnoj gljivici koja se zadnjih godina širi europskim bolnicama i predstavlja ozbiljnu prijetnju za pacijente i zdravstvene sustave, upozorio je ovih dana Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Prema podacima Centra, u razdoblju od 2013. do 2023. godine, zemlje EU/EEA prijavile su više od 4.000 slučajeva Candide auris, mahom u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Rumunjskoj.

Opasna stanja

Samo u 2023. godini evidentirano je 1.346 slučajeva u 18 zemalja. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) potvrđuju da je hrvatski bolnički sustav dosad bio pošteđen ove infekcije, sve do ovog ljeta kada se pojavio u splitskom KBC-u.

Candida auris uglavnom se širi u bolničkom sustavu, uzrokujući ozbiljne infekcije kod imunokompromitiranih bolesnika, a teško ju je kontrolirati jer se zadržava na površinama i medicinskoj opremi. U nekoliko zemalja zabilježen je i prijenos među pacijentima. Infekcija može dovesti do teških i potencijalno po život opasnih stanja koja utječu na krvotok, dišni i središnji živčani sustav, unutarnje organe i kožu. Prosječno zdrave osobe ne bi trebale biti ugrožene.

U splitskoj bolnici potvrđuju da je kod dvaju osoba potvrđeno prisustvo Candide auris, te su one i dalje na liječenju.

– Poduzete su adekvatne terapijske i epidemiološke mjere koje su indicirane u slučajevima infekcija otpornim mikroorganizmima. Hospitalizacija osoba i dalje je u tijeku te se one liječe po pravilima struke, poručuju iz uprave KBC-a Split.

U samo nekoliko godina, ova se infekcija od izoliranih slučajeva proširila do pravih epidemija u bolničkom sustavu više europskih zemalja – u Cipru, Francuskoj, Njemačkoj. Istodobno, samo 17 od 36 zemalja danas ima ciljani nacionalni sustav praćenja, a 15 ih je razvilo specifični nacionalni protokol za prevenciju i kontrolu Candide auris. Zbog toga, u ECDC-u misle da je stvarni broj infekcija veći od prijavljenog. Hrvatska nije među tih 15 zemalja. Imamo pravilnik i smjernice za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija te nacionalne i europske protokole i smjernice kojima se regulira nadzor već prisutnih bolničkih infekcija, kao što su MRSA i drugi bakterijski multirezistentni patogeni, vele u HZJZ-u.

Nema protokola

Prema dosadašnjem iskustvu na području kontrole i prevencije bolničkih infekcija, kažu, može se sastaviti specificirani Protokol o postupanju zdravstvenih ustanova i djelatnika kod sumnje na infekciju C. auris, no tog protokola Hrvatska još nema.

Zbog čega se ova gljivica zapravo širi bolničkim sustavima diljem svijeta? Odgovor je jednak kao i za multirezistentne bakterije – prekomjerna upotreba antibiotika rezultira razvojem ovakvih otpornih mikroba.

– Kandide su kvasci koji žive na našoj koži u malim količinama. Kad se pije puno antibiotika, onda se »potamane« bakterije po našem tijelu, tzv. mikrobiota, a kandide dobiju prostor jer na njih antibiotici ne djeluju. Do sada je to uglavnom bila Candida albicans, međutim, unazad nekoliko godina pojavila se Candida auris kojoj je nezgodna osobina da je rezistentna na antifungike, objašnjava prof.dr. Arjana Tambić Andrašević, pročelnica Zavoda za kliničku mikrobiologiju Kinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«.

Poznato je da trošimo puno antibiotika, a rezistencija je samo posljedica takve prakse. Candida auris, veli mikrobiologinja, ne mora biti smrtonosna. Ali ako »sjedne« na neki kateter, a pacijent dobije sepsu, važno je imati lijekove koji djeluju na uzročnika. Sve je više bakterija koje su rezistentne na lijekove, a pojava rezistentnih kvasaca liječnicima dodatno otežava borbu za izlječenje pacijenata.