Jasna Omejec najavila je konzultiranje s Venecijanskom komisijom oko načina biranja zastupnika nacionalnih manjina, ali komisiji nije poslala nikakav zahtjev
Zatražit ćemo dodatna stručna mišljenja, a obratit ćemo se i Venecijanskoj komisiji, najavila je to predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec kada je Sud, nakon savjetodavne rasprave o spornim zakonskim rješenjima za biranje zastupnika nacionalnih manjina, zaključio da im za konačnu ocjenu nije dostatno to što ih protuustavnima smatra četvero vrhunskih stručnjaka s katedri prava u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Od toga dana prošla su puna tri tjedna a na adresu Venecijanske komisije u Strasbourgu baš nikakav zahtjev iz Ustavnog suda Hrvatske nije stigao.
– Do sada nismo zaprimili zahtjev vezano uz Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. A prema Statutu Venecijanske komisije ne možemo dati mišljenje na našu osobnu inicijativu – odgovorila je glasnogovornica Venecijanske komisije Tatyana Mychelova na naš upit je li hrvatski Ustavni sud već zatražio pomoć. Prvo sljedeće zasjedanje Venecijanske komisije održat će se 17. i 18. lipnja.
Dogovor HDZ-a i SDSS-a
Budući da to tijelo još nije zaprimilo zahtjev od hrvatskog Ustavnog suda, a prema tome ni materijale o toj kompliciranoj problematici, teško da će na tom zasjedanju moći savjetovati Ustavni sud Hrvatske. Nakon toga Komisija se ponovno sastaje tek u listopadu.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec sa svim je tim informacijama izuzetno dobro upoznata jer je upravo ona jedini punopravni hrvatski član Venecijanske komisije! Slavica Banić, također sutkinja Ustavnog suda, postala je zamjenski član nakon što je Venecijansku komisiju napustio bivši ministar pravosuđa Ivan Šimonović.
Venecijanska komisija smatra kako treba poticati to da manjine ne biraju samo etnički-organizirane stranke nego da što više glasaju za glavne političke stranke te da one zbog toga počinju voditi računa i o pitanjima zaštite manjina. Upitno je koliko je Hrvatskoj u ovom trenutku uopće potrebna posebna zaštita biračkog prava nacionalnih manjina ako se zna da je, npr., na prošlim izborima u Sabor s općih stranačkih lista izabrano desetak zastupnika koji su pripadnici različitih manjinskih zajednica.
Javno pozivanje na Venecijansku komisiju, respektabilno tijelo Vijeća Europe zaduženo za proučavanje i razvijanje ustavnih i zakonskih mjera u cilju ostvarenja općih europskih vrijednosti, trebalo je dati na težini namjeri Ustavnog suda i njegove predsjednice Jasne Omejec da se ozbiljno i stručno pozabave problemom potencijalne neustavnosti dijela izbornog zakonodavstva koji je rezultat dogovora između vladajućeg HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera iz SDSS-a i drugih nacionalnih manjina.
Omejec je tijekom savjetodavne rasprave bila naglasila kako problem namjeravaju riješiti do ljetnog raspusta Suda u srpnju, što mnogi smatraju već debelim prekoračenjem roka jer je izborna godina već dobrano u tijeku, a preporuka je upravo Venecijanske komisije da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u godini izbora.
Jedan čovjek, jedan glas
Stoga je nejasno zašto se Ustavni sud još uvijek nije obratio Venecijanskoj komisiji. Osim toga, već postoje jasne i javne preporuke Venecijanske komisije, još iz 2008. godine, vezane uz dvostruko glasanje pripadnika nacionalnih manjina. Stav je Komisije da se od demokratskog načela »jedan čovjek, jedan glas« može odstupati samo u iznimnim situacijama, kada se ne može na drugi način osigurati zastupljenost manjina u parlamentu.
I u tim situacijama, dvostruko biračko pravo ili rezervirana mjesta za manjine trebali bi biti samo prelazne mjere a ne trajno rješenje. Uz to, Venecijanska komisija još je 2001. godine upozorila Rumunjsku kako ne smije imati zakonska rješenja koja daju povlašteni položaj jednoj organizaciji unutar jedne manjinske zajednice, a upravo je to glavni prigovor stručne i zainteresirane javnosti i na hrvatske zakonske odredbe jer je evidentan privilegirani položaj SDSS-a u odnosu na druge stranke srpske manjine.
Sa svim tim preporukama, koje se nalaze na otvorenoj web stranici Venecijanske komisije, Omejec je kao članica Venecijanske komisije trebala biti upoznata te ih je Ustavni sud već mogao iskoristiti pri zauzimanju stava o ustavnosti izbornog zakonodavstva za nacionalne manjine.
