Uz koronakrizu i problem sa zdravstvenim sustavom, Vlada je ovih dana predložila i rebalans proračuna za ovu kriznu godinu, te prijedlog budžeta za 2021. godinu. Što je s projektima iz resora mora, prometa i infrastrukture, pitali smo ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

– Priprema proračuna, a pogotovo rebalansa ovoga puta je bio težak posao, uz deficit od 29,5 milijardi kuna koji je nastao pod utjecajem korone. Nastao je objektivan problem koji rješavamo. Srećom, ova Vlada je od 2017. godine vodila makroekonomsku politiku koja je dovela do kontinuiranog rasta stope BDP-a, rasta kreditnog rejtinga Hrvatske, smanjenja deficita, i sve su to bili aduti za stabilan gospodarski rast, tako da smo određene rezerve imali, kao i mogućnost povoljnog financiranja ove krize.

Iako je i sezona na kraju bila znatno bolja od očekivanja kojih smo se pribojavali, taj minus i lockdown koji smo dio vremena imali, učinili su svoje. Sad smo se svi u svojim resorima korigirali i racionalno pripremili rebalans. Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić inzistirali su na nekim točkama, i sada se u velikoj mjeri okrećemo projektima financiranim iz EU sredstava. Prometni resor srećom ima pristup velikom dijelu Mehanizma za oporavak i otpornost tzv. COVID-fonda, jednako kao što će biti slučaj i sa sredstvima iz nove europske sedmogodišnje omotnice. Ono što je bitno za reći je da se svi veliki projekti nastavljaju i to u rokovima koji su ranije zadani.

Spas za Hrvatsku

Što će u najvećoj mjeri u vašem resoru biti financirano europskim sredstvima?

– Ovo će biti desetljeće željeznica. I kroz COVID-fond i kroz sljedeći sedmogodišnji proračun najviše će se ulagati u željeznicu, od gradnje i obnove pruga, do nabavke vlakova i sve u vezi s tim sustavom. Očekuje nas velika reforma željezničkog sustava. Tu je naravno i nastavak projekta multimodalne platforme splitske aglomeracije, nastavak 5C koridora, gradit će se ceste prema Sisku, Virovitici, Bjelovaru, a tu su i veliki cestovni projekti u Istri i Rijeci. Sve ide kako je planirano, pa tako naravno i Pelješki most kao najveći i najvažniji projekt. Ništa nije zaustavljeno, naprotiv – spremamo nove projekte.

Kako biste zapravo u cjelini sada ocijenili situaciju u Hrvatskoj? Imamo koronakrizu uz snažnu krizu zdravstvenog sustava koji je najizloženiji, tu su, naravno, i ekonomske posljedice, ali i radikalizacija društva, imali smo teroristički čin na Markovu trgu, ljudi pomalo pucaju po šavovima od ove psihoze i neizvjesnosti. Kako se nositi sa svim tim, kad je Vlada u pitanju?

– Rekao bih da je trenutna situacija doista složena. Korona je izazvala pad gospodarske aktivnosti, ljudi su koncentrirani na očuvanje zdravlja, broj zaraženih raste svugdje, ne samo kod nas. Vlada je potpuno posvećena očuvanju zdravlja građana i ekonomije, a treba biti iskren i priznati da je mogućnost raspolaganja s 22,5 milijarde eura iz europskih izvora spas za Hrvatsku. Republika Hrvatska je u odnosu na broj stanovnika država koja je dobila najviše sredstava za saniranje koronakrize od svih država EU-a, ne znam jesu li građani toga uopće svjesni. Sad je na nama da tu priliku iskoristimo, i da se pokušamo do 2022. vratiti barem ondje gdje smo bili prije početka pandemije. Ova Vlada je otpočetka vodila umjerenu i uključivu politiku, koja uvažava sve pripadnike društva, koja rješava probleme građana i rezultati su se vidjeli – imali smo plus u svim pokazateljima uoči koronakrize.

I izbori su pokazali da nam građani vjeruju. Odgovor Vlade i na krizu je bio snažan i konkretan, i u lockdownu uspjeli smo sačuvati gospodarstvo i radna mjesta. Borimo se protiv bilo kakve radikalizacije u društvu, jer doista vjerujemo u to. Hrvati nisu isključivi, oni ne vole ekstremizme ni slijeva ni zdesna. Tu poziciju ćemo držati i dalje. Koncentrirani smo na to da rješavamo probleme građana. Različita mišljenja slušamo, čujemo ih, nismo isključivi, ispravljamo ako u nečemu pogriješimo.

Koga slušate?

– Pa evo pogledajte situaciju nakon potresa, prihvatili smo cijeli niz amandmana oporbe oko zakona o obnovi Zagreba. Kod najvažnijih tema pogotovo nismo isključivi. Nema alternative dijalogu i suradnji svih kad su u pitanju teme od nacionalnog značaja.

Drugo poluvrijeme

Smatrate li da su građani izgubili povjerenje u sustav, u institucije? Stožer se ispolitizirao, svjedočimo političkom ratu premijera i predsjednika… Baš u najvećoj krizi oni se bave sobom.

– Brojni akteri s ljevice, ali i s krajnje desnice, konstantno, još i od prvog vala borbe protiv korone, nastoje destabilizirati Vladu i narušiti povjerenje ljudi u Stožer civilne zaštite i Vladu. Još gore, neki akteri relativizirali su pandemiju koronavirusa. Za razliku od njih, naša Vlada vodi odgovornu politiku, borimo se za očuvanje zdravlja i života ljudi, a do kraja godine izdvojit ćemo više od milijardu eura za plaće radnika da ne dođe do vala otpuštanja. Postoje bitne razlike u onome što tko i kada govori, ne može se baš poistovjećivati i svoditi to na polemiku i rat premijera i predsjednika Republike. Dok predsjednik Republike nastoji unijeti konflikt, Vlada s druge strane za to vrijeme radi kontinuirano, ima posla preko glave, donosi odluke i rješava probleme. Dobro bi bilo da predsjednik u ovakvoj situaciji bude podrška Vladi.

I dalje mi ne odgovarate na pitanje o padu povjerenja građana u institucije, to je možda ključno u ovakvoj krizi, posebno zdravstvenoj.

– Jasno povjerenje građana dobili smo na izborima 5. srpnja ove godine, što nas obvezuje da nastavimo odgovorno raditi u drugom poluvremenu bitke protiv pandemije COVID-19, bitke za zdravlje ljudi i očuvanje gospodarske stabilnosti zemlje i radnih mjesta. Zadatak Vlade je da radi na zadobivanju tog povjerenja konkretnim rezultatima, kao što su primjerice donošenje dva strateška dokumenta, to su Nacionalna strategija razvoja do 2030. godine i plan oporavka, jer to je temelj za privlačenje EU sredstava. Osigurali smo prije svega zahvaljujući angažmanu premijera Plenkovića više od 22 milijarde eura u narednih sedam godina iz EU-a. Time se bavi hrvatska Vlada, to je naša borba, da iskoristimo i uzmemo sve što nam je EU stavio na raspolaganje. To su krupne stvari, a ključno je da Hrvatska ostane stabilna i sigurna zemlja, i u zdravstvenom i u financijskom smislu. Ostali akteri ne pridonose konstruktivnošću i odbijaju svaku suradnju, nastojeći srušiti sve što Vlada poduzima.

Oleg Butković / Foto Marko Gracin

Kome to treba?

Pred nama je i obljetnica Vukovara, bojite li se neke radikalizacije ondje?

– Uvjeren sam da će sve proći u redu. Nitko za Vukovar nije učinio više od ove Vlade, uostalom sada su dani obilježavanja Vukovara i Škabrnje dobili i status nacionalnog blagdana. U Vukovaru i Slavoniji imamo toliko projekata, a upravo je to najbolji odgovor bilo kakvoj radikalizaciji ili ekstremizmu. Što se Kolone sjećanja tiče, ona će se naravno održati uz poštivanje svih epidemioloških mjera, a zbog naše Hrvatske i branitelja u njoj svi moramo biti jedinstveni i dostojanstveni.

Nisam sigurna da neće biti političkih provokacija. U Vukovaru je gradonačelnik Ivan Penava, čovjek koji je napustio HDZ i prešao u Domovinski pokret, a iz te ekipe poručuju vam kako je koalicija HDZ-a i SDSS-a »trgovačka«. Ne sviđa im se ta kombinacija nikako.

– Moramo biti svjesni da je koalicija s SDSS-om postojala je i prije 15 godina. Nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju svoje legitimne predstavnike i u svakoj uljuđenoj zemlji u kojoj je tako, sasvim je prirodno je da manjine sudjeluju u formiranju vlasti. Svaka takva država je bogatija i šira, od onih država koje tako ne rade. Danas u 2020. godini dovoditi u pitanje doprinos nacionalnih manjina u razvoju društva mi se čini deplasirano. Ali istovremeno treba svakodnevno raditi i na podršci ljudima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu i rješavanju njihovih trauma i otvorenih pitanja, kao što je pitanje nestalih i procesuiranje ratnih zločina. To uopće nije upitno. Ministarstvo branitelja i Vlada to i rade. Neke vrijednosti ostat će zauvijek neupitne u Hrvatskoj.

Andrej Plenković govorio je vrlo oštro o pripadnicima desnice, nakon zločina na Markovu trgu. Praktički je optužio neke političare na desnici da potpiruju politiku koja dovodi do radikalizma, pa i terorizma. Gotovo da je rekao da je Miroslav Škoro terorist. Kako to pridonosi umjerenoj i uključivoj politici?

– Kad pogledate sadržaj nekih medija u kojima razni trbuhozborci radikalnih opcija prozivaju premijera da je nacionalni izdajnik i promiču govor mržnje, zapitate se gdje je crta političke korektnosti i normalne političke konfrontacije. Legitimno je postaviti pitanje tko stoji iza takvih medijskih napisa? Da se razumijemo, polemika, kritika, razmjena mišljenja, pa čak i poneka uvreda je sasvim uobičajena za političku arenu i bitke koje se u njoj vode.

Pa tko stoji iza toga, po vašem mišljenju?

– To trebaju nadležna tijela utvrditi. Ali to nije dobro za Hrvatsku. Pogledajte primjerice komentare ispod tekstova na portalima, neki doslovce raspiruju mržnju, agresiju i pozivaju na linč. Pa kome to treba?

Pa će ih moderni europski političar Plenković zabraniti?

– Ok, živimo u demokraciji, to svi poštujemo i tako živimo, ali neka granica širenju mržnje mora postojati. Kao i svakome od nas koji se bavimo politikom, legitimno je prigovarati. Nikome se ništa ne zabranjuje, nema cenzure. Toga se pak nitko ne mora bojati. Ali istovremeno, svatko treba preuzeti svoj dio odgovornosti. Mjere koje predlaže Koordinacija za domovinsku sigurnost put su za sveobuhvatan, sustavan i učinkovit pristup sprječavanju radikalizacije.

I ministri su ljudi

Cilj HDZ-a je, kako tvrdi predsjednik stranke, mijenjanje HDZ-a kako bi se promijenila i Hrvatska. Pretpostavljam, nabolje. Kada će se HDZ međutim riješiti atributa »korupcijske stranke«. I dalje ima afera, privođeni su čak i neki visokopozicionirani članovi vaše stranke.

– Korupcija ima ime i prezime, a upravo činjenica da su svi za koje postoji sumnja na korupciju privođeni i procesuirani, dokaz je da nema razlike je li to pripadnik HDZ-a ili nije. Vlada radi svoj posao, stvara uvjete za neovisno pravosuđe, okvir za njihovo slobodno djelovanje, i ta naša borba je snažna, ona ide u svim smjerovima, nema zaštićenih.

Iako je ta tema već pomalo passe, ipak recite: je li se isplatilo ići u famozni klub u Slovenskoj, je li tamo bilo toliko zabavno da je to imalo smisla?

– Hajde da jednom zatvorimo tu priču. U tom prostoru sam bio dvaput, oba puta s dva ministra u Vladi i s predsjednikom Uprave jedne državne tvrtke kojeg prije tih susreta uopće nisam poznavao. Iz tadašnje perspektive zaista nisam vidio ništa sporno da se susretnu tri člana Vlade i direktor jedne važne državne tvrtke, pa makar i neformalno. Iz današnje perspektive mi je potpuno jasno mi je zašto za taj susret vlada toliki interes. Nebulozne priče o nekakvom ostavljanju mobitela na ulazu, brojačima novaca i sklapanju tko zna kakvih poslova su potpuno deplasirane.

Često sam se tijekom ministarskog mandata družio s kolegama u zavičajnim klubovima. Uostalom, ja cijeli radni tjedan u Zagrebu provedem bez svoje obitelji koja živi u Novom Vinodolskom, a i mi ministri smo ljudi. I mi se družimo, nekad kartamo belu. Zaista ne vidim što je tu sporno, osim naravno činjenice da je gospodin Kovačević danas pod istragom pa javnost preispituje sve ljude s kojima je imao ikakav kontakt. Zaključno, da sam imao bilo kakvih saznanja o nelegalnim radnjama, ja bih to prijavio. Uostalom, digao bi se i otišao.

Je li bio Dragan Kovačević u klubu kad i vi?

– Da, ta dva puta su ujedno bila i jedina kada sam ga susreo. S obzirom na to da tvrtka koju je vodio nije u mom resoru, nismo imali niti priliku surađivati, a niti se susretati.

Predsjednika Zorana Milanovića prilično je povrijedilo što se ispostavilo da je bio pod mjerama praćenja, kolateralno naravno, a što ga nitko na to nije upozorio. Jako su mu zasmetale kritike oporbe zbog toga. Je li vas povrijedilo da se govorilo da se tamo skupljaju »prostitutke i kriminalci«?

– Zaista me čudi da je predsjednik Republike govorio da izvidi ne bi trebali biti tajni i da bi Vlada trebala znati za njih i što institucije rade. Institucije trebaju biti neovisne u svome poslu. Ne znam čemu takav njegov stav, i ja sam bio u klubu, pa mi ne pada na pamet tvrditi tako nešto, jer nemam što kriti. Javnosti sam objasnio zašto sam, kada i s kime tamo bio. A što se tiče onih koji su kritizirali i vrijeđali, evo primjerice, Dalija Orešković, velika bivša predsjednica Povjerenstva za sukob interesa, koja danima nije prestala govoriti o ljudima koji su bili klubu, ispala je na kraju krajnje licemjerna, jer se pokazalo kako je njezin odvjetnički ured radio za Janaf, bez natječaja i za to primio pristojnu svotu novaca.

Odvjetnički uredi ne biraju se na natječaju.

– U redu, ali tim više treba objasniti gdje je, kada, kako i s kim dogovorila tu suradnju. Je li i Dalija Orešković bila u klubu? Sve proziva i traži ostavke, a ne odgovara na pitanje kako je i s kim ona sklapala te poslove? Kad malo zagrebete ispod površine, posve je jasno da su takvi performansi čisti populizam.

Pelješki most će obilježiti moj mandat Pelješki most je vjerojatno projekt koji će vam obilježiti mandat. – Tako je, i sve ide po planu i u rokovima. Želio bih da se taj projekt završi, a rok je početak turističke sezone 2022. godine. Pelješki most je definitivno postao projekt koji je obilježio moj prošli mandat, s obzirom je u njemu potpisan ugovor o bespovratnim sredstvima, proveden natječaj za odabir izvođača i na kraju konačno započela njegova gradnja, ali i sadašnji mandat. U ovom mandatu ćemo završiti ovaj strateški projekt. Na kraju moram reći kako sam imao tu privilegiju i odgovornost da mi je predsjednik Vlade povjerio vođenje ovog najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj. Što je s rokovima za Učku? – Evo ovih dana se već otvara dio dionice nastavka Ipsilona do Pazina, a do početka turističke sezone 2021. trebala bi biti gotova dionica od Cerovlja do tunela Učka. Do kraja 2024. bit će probijena druga cijev tunela Učka sa završetkom do Matulja. U tijeku je i izrada prometno-studijske dokumentacije za željezničko povezivanje Istre, i to je ogroman projekt koji će također biti realiziran. Photo: Milan Sabic/PIXSELL

Novac čeka, mi čekamo

Vratimo se na HDZ. Pred vama su unutarstranački izbori na lokalnim razinama, a slijede i lokalni izbori. Kakvi su vam ciljevi na tim lokalnim izborima?

– Želimo osvojiti ili zadržati vlast u 12 do 14 županija. Puno se radi i taj cilj je realan i ostvariv.

A veliki gradovi?

– U svim velikim gradovima imat ćemo jake kandidate i ozbiljno računamo na pobjedu, uključujući i Rijeku. Puno smo učinili za Rijeku, to nam priznaju svi, od spašavanja »3. maja«, gradnje cesta, ulaganja u luke. Rijeka, Primorje i Istra puno su danas bolji i napredniji nego su bili prije pet godina. Pobjeda HDZ-a danas je moguća i u Rijeci i u Županiji.

Hoćete li vi biti kandidat za župana?

– Još to ne znamo, nećemo s imenima izlaziti do kraja godine. Odredit ćemo kandidata koji će pobijediti Zlatka Komadinu.

Kad je Rijeka u pitanju, uvijek postoje sporenja gradonačelnika s čelnicima Lučke uprave, stalno bitke oko ovlasti, mnogi su projekti stajali jer nije bilo dogovora godinama.

– E pa sad ga ima. Bez obzira na političke razlike, sada surađujemo. Ne možemo ignorirati Grad, niti Grad može ignorirati Lučku upravu. Grad je tu da osmišljava svoj prostor, a pritom mora uvažavati činjenicu da prostorom uz more upravlja Lučka uprava. I mislim da sada dobro surađujemo. Nema nikakvih političkih trikova, nego se zajednički radi.

Znači, Obersnel vam više ne šalje razglednice nego čestitke?

– Pa mi smo na raspolaganju Gradu, u cilju razvoja. Pogledajte koji su projekti sve u provedbi u Rijeci – gradi se bolnica, gradi se cesta D403, s rješenjem autobusnog kolodvora napokon će i ta tema nestati.

Ipak ćete ga sagraditi vi, a ne Obersnel?

– Građani će odlučiti tko je za što zaslužan. Sredstva postoje, samo Grad mora pripremiti projekt. Tu su europska sredstva i ona čekaju.

Projekt postoji, ali grandiozan i neostvariv, i plaćen više desetaka milijuna kuna.

– Problem je, jasna stvar, što Europa financira samo sam kolodvor, točnije javne, a ne i komercijalne sadržaje. Ako je taj komercijalni sadržaj prevelik i preskup za današnje prilike, ili ako nema investitora, tada Grad mora prilagoditi projekt. Mi čekamo, novac čeka. Europa će financirati i druge kolodvore, u Pazinu, Sinju… Očekujem da će se i Rijeka uklopiti u zadani okvir.

Puno ulažete i u male luke i lučice, to se mora priznati.

– Od milijardu ulaganja u male luke, oko 250 milijuna je uloženo u PGŽ-u. Sredstva EU-a su nam zaista od velike pomoći tu.

Valjda su građani sad shvatili zašto je važno biti dijelom EU-a.

– Ova koronakriza je možda i najbolje pokazala koliko nam je EU bitan, a i sam sam to shvatio tek kad sam postao ministar. Enormno mnogo novaca možemo privući, ali samo ako imamo dobre projekte. U svom mandatu potpisao sam već preko stotinu ugovora s EU-om, a kad sam došao, postojao je jedan jedini ugovor. Takav benefit koji mi imamo od članstva u EU, to je nešto nezamislivo. Ne znam koliko su građani svjesni toga.

Tihana TOMIČIĆ