Foto Sanjin Strukic/PIXSELL
Predsjednik Sabora rekao je da se u ovakvim situacijama »moraju konzultirati i zajedno donijeti odluku predsjednik Vlade i predsjednik Republike«. No, nikakve se konzultacije ne navode u zakonskim odredbama o javnom pozivu
povezane vijesti
Nitko još iz Vlade i vodstva HDZ-a ne govori da je uvođenje instituta javnog poziva za izbor predsjednika Vrhovnog suda u Zakon o sudovima 2018. godine bio promašaj, ali iz svježih izjava dužnosnika vladajuće stranke proizlazi da oni upravo to misle. Posebno je zanimljiv istup predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića u utorak nakon parlamentarne rasprave o prijedlogu predsjednika Zorana Milanovića da Sandra Artuković Kunšt bude predsjednica Vrhovnog suda.
– Treba nam kandidat koji ima stručnu težinu, koji je politički prihvatljiv saborskim zastupnicima ne samo vladajuće većine. Bilo bi dobro da se postigne i širi konsenzus. Potrebno je ipak obaviti konzultacije i moj je dojam da je onaj koji je pisao Ustav računao da će se stvari usklađivati, rekao je, kako je prenijela Hina, Jandroković.
Foto Davor KOVAČEVIĆ
Dodao je da se u ovakvim situacijama »moraju konzultirati i zajedno donijeti odluku predsjednik Vlade i predsjednik Republike«.
Nikakve se konzultacije, pogotovo ne predsjednika i premijera, ne navode u zakonskim odredbama o javnom pozivu za izbor predsjednika Vrhovnog suda, koje su ugrađene u mandatu Plenkovićeve vlade. Namjera je bila tim javnim pozivom povećati transparentnost procesa izbora predsjednika Vrhovnog suda, kojim je Plenković bio nezadovoljan u slučaju predlaganja kandidata godinu dana ranije.
Zakonske izmjene
Tada je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović htjela da na čelo Vrhovnog suda dođe Ivan Turudić.
– Predsjednica me pozvala i pitala želim li biti predsjednik Vrhovnog suda. Naravno da sam odgovorio pozitivno, ispričao je Turudić kasnije u intervjuu nakon što je »izvisio«. Pismom predsjednici on je odustao od kandidature tvrdeći da je bio izložen »orkestriranim i naručenim napadima u medijima zbog dvadesetogodišnjeg poznanstva s notornim Zdravkom Mamićem« te da joj zato neće dalje otežavati poziciju.
Nikad nije do kraja razjašnjeno što se sve točno događalo u pozadini ove Turudićeve kandidature i potom njegovog povlačenja, ali predsjednica je u konačnici predložila Đuru Sessu, a Vlada je reagirala zakonskim izmjenama.
Foto Davor KOVAČEVIĆ
Arsen Bauk: Pozvao sam Ministarstvo pravosuđa da predloži ukidanje javnog poziva
Vrlo malo je SDP-ovih zastupnika sudjelovalo u utorak u saborskoj raspravi o Sandri Artuković Kunšt, svega dvojica, a uime Kluba je njezin izbor podržao Arsen Bauk. I on je Jandrokovićevu izjavu shvatio da predsjednik Sabora, zalažući se za konzultacije Milanovića i Plenkovića, propituje smislenost javnog poziva. – Predsjednik Sabora je, koristeći se širokim vokabularom hrvatskog jezika, samo na nešto drukčiji način o javnom pozivu rekao faktično isto što i predsjednik Republike prije četiri godine. Jandroković nije bio toliko slobodan i poetičan u izričaju, nije kao Milanović spominjao perike i štikle, ali u osnovi su izjave njih dvojice identične. Ja sam već neki dan pozvao Ministarstvo pravosuđa da promijeni Zakon o sudovima, predloži ukidanje instituta javnog poziva, kako bismo se vratili na situaciju kakva je bila ranije. Tako bismo opet dobili to da je prijedlog za predsjednika Vrhovnog suda koji dođe u Sabor već prethodno usuglašen, kazao nam je jučer Bauk. |
– Sjetimo se kako je zadnji postupak imenovanja predsjednika Vrhovnog suda protekao, nije bilo nekih jasnih kriterija, nije bilo precizno regulirano. Mi sada propisujemo jasnu proceduru i tu poštujemo preporuke GRECO-a, objašnjavao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u ožujku 2018. zastupnicima zbog čega se u Zakon o sudovima unosi javni poziv.
Kada je 2021. Milanović trebao predložiti predsjednika Vrhovnog suda, ignorirao je sve troje prijavljenih na javni poziv i poslao u Sabor ime Zlate Đurđević. Milanovićev je stav da je javni poziv travestija, glumljenje da svi zainteresirani imaju šanse, a zapravo je sve namješteno za jednu osobu.
Odbijeni kandidati
No, Ustavni sud je presudio da predsjednik Vrhovnog suda ne može biti nitko tko prethodno nije sudjelovao u javnom pozivu, u sklopu kojeg je priložio svoj životopis i program rada. Na taj je način 2021. izabran Radovan Dobronić, ali Sandra Artuković Kunšt će sutra prilikom glasovanja u Saboru sigurno propasti i DSV će rapisati novi javni poziv.
Ovo je kontekst u kojem je stiže Jandrokovićeva izjava da se predsjednik i premijer moraju konzultirati i donijeti odluku. Takve konzultacije nemaju previše smisla po završetku javnog poziva, kada su poznati kandidati. Sada ih je bilo troje i sve ih je HDZ odbio, pa Milanović i Plenković, da su se i poželjeli konzultirati, ne bi imali prostora za usklađivanje. Dakle, predsjednik Sabora, to je sasvim očito, misli na konzultacije predsjednika i premijera prije raspisivanja javnog poziva jer isključivo je to put do »kandidata koji ima stručnu težinu«, oko kojeg bi se postigao »širi konsenzus«.
Znači, predsjednik i premijer bi, sugerira Jandroković, morali sjesti i usuglasiti se kojem će pravniku reći da se prijavi na javni poziv, jamčeći mu unaprijed izbor u Saboru.
Ali, čemu bi onda uopće služio javni poziv ako bi ga se ovako izigravalo? Odgovor na to pitanje očekuje se od HDZ-ovih dužnosnika koji zagovaraju rješenje da izbor predsjednika Vrhovnog suda bude stvar dogovora predsjednika Republike i premijera.
