ZAGREB – Više od 1.000 ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz čitave Hrvatske spremno je nakon Nove godine podići tužbe zbog loše provedbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Na udaru će se naći županije i domovi zdravlja koji po tvrdnjama liječnika koče provedbu Zakona, a njima priječe prelazak u privatnu praksu.

– Županije opstruiraju provedbu Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je stupio na snagu 1. siječnja, nameću nam veće zakupnine, a u domovima zdravlja zadržavaju više od zakonskog maksimuma do 25 posto ordinacija na svom području – objašnjava Josipa Rodić, predsjednica Hrvatske udruge ugovornih ordinacija (HUUGO).

– Županije i Grad Zagreb po Ustavu i zakonu obvezni su sufinancirati zdravstvenu zaštitu, a oni nisu raspisali natječaj za koncesije, ljude su potjerali, a u sustavu nas ionako nedostaje. Jedino je Osječko-baranjska županija po selima gdje nitko od liječnika ne želi doći odredila simboličnu zakupninu od jedne kune, dok je po gradovima zakupnina i do 5.000 kuna po ambulanti. To je direktno uništavanje javnog zdravstva, ovaj puta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, upozorava Rodić.

Nerazumne cijene

Tempom provedbe zakona nezadovoljni su i u KoHOM-u, Koordinaciji hrvatskih liječnika obiteljske medicine.

– Godina dana je prošla, a Grad Zagreb je tek pred 10 dana donio odluku o zakupu i broju ordinacija koje mogu izaći iz doma zdravlja, navodi Vikica Krolo, predsjednica KoHOM-a.

– Ministarstvo zdravstva i Vlada donose zakone koji se ne provode. Još nemamo konkretnih rezultata Zakona o zdravstvenoj zaštiti, pa se pitamo koliko godina treba da se nešto provede?! – pita se dr. Krolo.

Neke su županije, dodaje, snizile cijenu zakupa, pa se on u Splitsko-dalmatinskoj županiji kreće od 600 do 1.850 kuna, što je liječnicima prihvatljivo, kao i zakupnina u Primorsko-goranskoj županiji koja je ostala na istoj razini od 1.250 kuna.

– Dubrovnik, Karlovac i Vukovar nerealno su digli cijene zakupa, iako upravo u tim županijama nedostaje liječnika. Vlasti tamo nisu ni racionalne, ni pametne: htjeli bi liječnike, a udvostručili su cijene – navodi Krolo. S druge strane, županije poput Međimurske ili Istarske, koje dobro stoje s brojem liječnika, susretljive su prema njima.

Ministar ne reagira

Iako su za takvu politiku odgovorne županije, u KoHOM-u od odgovornosti ne aboliraju ni ministra zdravstva, Milana Kujundžića.

– Ministar ima alate da natjera županije da postupe po zakonu, veli Krolo. Ministar bi, dodaje, morao reagirati i kad se njegov zakon u županijama krši na svakom koraku. Tako je, na primjer, zakon propisao da u privatnu praksu može otići liječnik koji je najmanje godinu dana radio u domu zdravlja, a županije su taj uvjet povećale na pet godina kako bi liječnicima otežale odlazak. Zakon propisuje da u sastavu doma zdravlja mora ostati do 25 posto ambulanti u mreži, a u Gradu Zagrebu umjesto mreže računali su gradske kvartove.

– Svatko na terenu radi što hoće, a ministar ne reagira, ljuti se Krolo.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti stupio je na snagu s početkom 2019. godine, a trebao je riješiti položaj velikog dijela liječnika koji su zainteresirani za prelazak iz doma zdravlja u privatnu praksu, koja je po novom zakonu zamijenila koncesije.

Prethodni je zakon predviđao da u domu zdravlja mora ostati najmanje 30 posto ambulanti na tom području, a aktualnim je utvrđeno da u okviru doma zdravlja ostaje do maksimalno 25 posto ordinacija. Po riječima dr. Rodić, oko 300 liječnika ostalo je kratkih rukava i nisu dobili odobrenje za prelazak u privatnu praksu i to zato, tumači ona, da bi i dalje »punili kasice domova zdravlja«.

Skup hladni pogon

Osim tih 300 ordinacija, na tužbe je spremno još više od 700, i to zbog visine zakupnine koja se u mnogim županijama određivala prema tržišnim kriterijima, iako se radi o javnom zdravstvu. U Gradu Zagrebu, na primjer, zakupnina je povećana s dosadašnjih 1.250 na 3.250 kuna.

Problem je, tvrde liječnici, i u plaćanju hladnog pogona, jer se ta naknada od 17.800 kuna za hladni pogon svima koji imaju manje od 1.275 osiguranika prepolovljuje. Istodobno, potrošnja vode, struje i drugi troškovi ostaju isti, što znači da se nepovoljnim uvjetima poslovanja tjera liječnike s manjim brojem pacijenata, u ambulantama u udaljenim krajevima i na otocima, upozoravaju u udrugama liječnika. U takvim okolnostima, ne čudi podatak da je samo 10-tak liječnika u godinu dana primjene zakona uspjelo prijeći iz doma zdravlja u privatnu praksu.