Usklađenost hrvatskih poduzeća s najvišim poslovnim normama u posljednjih pet godina ide uzlaznom putanjom, rečeno je u četvrtak tijekom “Compliance konferencije 2025.”, održane pod nazivom “Usklađenost u doba promjena”, koja je posebno važna za državna poduzeća jer Hrvatska iduće godine postaje članica OECD-a.

Organizatorica konferencije i stručnjakinja za usklađenost i poslovnu etiku Silvija Jug tvrdi da se u posljednjih pet godina može primijetiti veliki napredak u razvoju i usklađenosti u Hrvatskoj, prije svega, kazala je, zbog dodatnih mjera i aktivnosti koje je poduzela Vlada i Ministarstvo financija.

“Još 2019. godine Vlada je donijela odluku o implementaciji i vođenju funkcije praćenja usklađenosti u državna poduzeća od posebnog interesa za državu i tu je već krenuo taj dodatni val razvoja implementacije usklađenosti u poduzećima u RH. Međutim od ove godine, odnosno od 1. listopada, stupa na snagu Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu koji propisuje da sva državna poduzeća od posebnog interesa za RH imaju zakonsku obvezu uvođenja praćenja funkcije usklađenosti, a što je jedan dodatni poriv svim poduzećima da implementiraju usklađenost”, rekla je Jug.

Pojam usklađenosti, pojasnila je, znači da jedno poduzeće mora biti usklađeno sa svim zakonskim i regulatornim obvezama, ali i sa svim onim obvezama koje dobrovoljno, samoinicijativno, preuzme u nekom poslovanju, bilo da se radi o ugovornim obvezama, internim politikama koje je poduzeće donijelo i slično.

“Kada mi donesemo neku internu politiku ili sklopimo ugovor s nekim, ili je donesen nekakav zakon, poduzeće jednostavno mora ispoštovati sve te zahtjeve i poslovati po njima”, rekla je Jug. Naglasila je da je funkcija usklađenosti kontrolna funkcija, što znači da ona postavlja dodatnu kontrolu u poduzećima da bi se u njima mogli uložiti dodatni napori po pitanju potpune usklađenosti sa svim pravilima.

Glavni savjetnik ministra financija Matej Bule naglasio je da je usklađenost poduzeća s pravilima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iznimno važna tema, pri čemu ta funkcija nije samo operativna već je i strateška.

“U ovom velikom procesu reforme poduzeća u državnom vlasništvu i javnih poduzeća u okviru donošenja Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH, zapravo smo uvidjeli koliko je ta funkcija iznimno važna. Donijeli smo taj zakon, novi normativni okvir, koji na neki način pokušava postaviti više razine korporativnog upravljanja i u poduzećima u državnom vlasništvu”, naveo je Bule, dodavši da je važna i akcija usklađenosti za koju traje postupak donošenja posebnog pravilnika, koji će regulirati potrebu da u svakom javnom poduzeću ta funkcija bude vrlo jasno strukturirana.

Iz OECD-a pozdravljaju ambiciozne reformske napore Hrvatske

Kazao je da je ta usklađenost presudan korak na hrvatskom putu prema OECD-u, dodavši da se radi o najvažnijoj strateškoj funkciji uz same uprave poduzeća.

I supredsjedatelj Globalnog vijeća za budućnost dobrog upravljanja Svjetskog gospodarskog foruma Klaus Moosmayer smatra da je spomenuta usklađenost poduzeća s najvišim poslovnim pravilima strateška snaga menadžmenta kompanija, koji će se, uz ostalo pomoću tih normi moći lakše nositi s kriznim situacijama, ako do njih dođe.

Također smatra, kao i prethodnici, da se radi o važnoj funkciji unutar poduzeća. Naglasio je, vezano uz hrvatske prilike, važnost dobre komunikacije i koordinacije privatnog i javnog sektora po pitanju spomenute regulacije.

“Poticanje usklađenosti i integriteta ključno je za gospodarski razvoj. Ono gradi povjerenje investitora, privlači domaća i strana ulaganja, te potiče poštenu konkurenciju. Kao rezultat toga stvara se više radnih mjesta i poboljšava infrastruktura, a resursi se usmjeravaju prema produktivnim sektorima što dovodi do održivog gospodarskog rasta. U OECD-u zadovoljstvo nam je vidjeti ambiciozan put reformi Hrvatske prema daljnjem unapređenju usklađenosti i integriteta što će koristiti njezinu gospodarstvu i stanovništvu u cjelini”, naglasio je tijekom konferencije Hendrik Bosshammer, voditelj projekata u Odjelu za jugoistočnu Europu Direktorata za globalne odnose i suradnju OECD-a.