NEZAINTERESIRAN

Odustao od polemike: Kako je Plenković odlučio ignorirati Milanovića

Dražen Ciglenečki

Foto Reuters

Foto Reuters

Premijer je na Mirogoju rekao da »nema vremena za komentirati Milanovića«. Dakle, Andrej Plenković ipak je poslušao svoje suradnike koji su mu, prema vlastitom priznanju, govorili da bi se trebao prestati konfrontirati sa Zoranom Milanovićem



ZAGREB – Na svaki napad Milanović će dobiti konkretan i argumentiran odgovor, naslov je izvještaja s konferencije za novinare premijera Andreja Plenkovića koji je 23. listopada objavljen na web stranici Vlade. Ali, ni deset dana kasnije jasno je da je premijer napravio potpuni zaokret od te svoje najave, da je odustao od javne polemike s predsjednikom Republike i da ga je umjesto toga počeo – ignorirati.


Istina, u međuvremenu je i Milanović malo prikočio, ali Plenković mu je svejedno imao na što odgovoriti, primjerice na predsjednikovu tvrdnju da je lagao kad je izjavio da je on 2008. odbio mjesto šefa Nacionalnog odbora za praćenje pristupnih pregovora ili na njegove kritike zbog izostanka zajedničkog polaganja vijenca povodom Dana mrtvih. Premijer je, međutim, u subotu na Mirogoju rekao novinarima da »nema vremena za komentirati Milanovića«.


Plenković je, dakle, ipak poslušao svoje suradnike koji su mu, prema vlastitom priznanju, govorili da bi se trebao prestati konfrontirati s Milanovićem. Više ministara i premijerovih savjetnika sugerirali su Plenkoviću da izbjegava predsjednika Republike.




Jedan član Vlade je prije dva tjedna čak izrazio spremnost da osobno zamoli Milanovića da više ne napada verbalno premijera, kako bi se time okončala njihova svađa, ali Plenković je, činilo se, bio odlučan nastaviti taj sukob. Poručivao je Milanoviću da ne namjerava ustuknuti, premda svjestan da i sebi tako potencijalno nanosi političku štetu te da će, između ostalog, štititi svoje ministre od predsjednikovih »nekontroliranih izljeva uvreda«. »Neću dopustiti nasilništvo u javnom diskursu i da se tako govori o ministrima«, izjavio je premijer 22. listopada.


Izdana zapovijed


No, onda je Plenković naprasno promijenio taktiku u komunikaciji s Milanovićem, pa je i ministra obrane Marija Banožića praktički ostavio samog da se bori s predsjednikom Republike i njegovim Uredom. Milanović, naime, tvrdi da postoji Banožićeva odluka od 23. listopada, prema kojoj je »predviđeno zajedničko polaganje vijenaca predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade«, te da je na osnovi nje načelnik Glavnog stožera Robert Hranj izdao zapovijed da se u tu svrhu 30. listopada u 11 sati angažira Počasno zaštitna bojna.


MORH je, međutim, priopćio da je bit spomenute odluke da će se protokoli predsjednika Republike, Sabora i Vlade uskladiti oko polaganja vijenaca. Budući da to toga nije došlo, svaki je od najviših državnih dužnosnika imao na Mirogoju svoj program. Plenković je tek izjavio da je u startu planirao da će vijenac položiti u subotu ujutro, jer mu je petak bio normalan radni dan.


I predsjednik i premijer protiv policijskog sata

Premda su se u posljednje vrijeme Milanović i Plenković često razilazili, kako u interpretaciji nekih događaja iz prošlosti, tako i u vezi s aktualnim temama, svako malo se oni o nečemu i slože. Predsjednik spada među one koji umanjuju opasnost koronavirusa, premijer nije u toj skupini ljudi, ali obojica smatraju da Hrvatska ne treba slijediti primjer europskih država koje su uvele policijski sat. Milanović je to u petak kazao na način da se zagovornike policijskog sata mora strpati u maricu, Plenković je dan kasnije uobičajeno bio uglađeniji u izričaju, ali na kraju se to svodi na isto. I predsjednik Vlade odlučno odbacuje prijedlog svog koalicijskog partnera Radimira Čačića, koji se zalaže za zabranu kretanja u noćnim satima. Čačić je podržavao Milanovićevu predsjedničku kandidaturu, danas njegovu potporu uživa Plenkovićeva vlada, ali ideja varaždinskog župana o policijskom satu nije naišla na odobravanje niti na Pantovčaku, niti u Banskim dvorima.

Je li u pravu Milanović ili Banožić manje je važno, ključno je da se predsjednici Sabora i Vlade nisu na Dan mrtvih htjeli pojaviti s Milanovićem, a pritom su se opravdali i epidemiološkom situacijom.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković zadovoljan je premijerovim drukčijim tretmanom Milanovića, jer je sam od početka bio za takav pristup.


– Vidio sam izjavu predsjednika Vlade, nadam se da to ide k smirenju. Ako ste primijetili, već nekoliko dana od strane Vlade nema nikakvih odgovora, iako predsjednik Republike pokušava ući u neke polemike. On je odabrao stil i svoj put, istaknuo je u subotu Jandroković.


Sjednica VNS-a


Ipak, Plenković neće moći konstantno eskivirati Milanovića. Morat će s njim sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, ako ni zbog čega drugog, onda kako bi to tijelo usvojilo Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija. Premijer je najavio u subotu da će se VNS sastati i da bi se raspravljalo o rastućoj radikalizaciji koja je, procjenjuje Plenković, dovela i do oružanog napada na Banske dvore i ranjavanja policajca. Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti, koju vodi potpredsjednik Vlade Tomo Medved, izradila je, otkrio je Plenković, prijedloge više od 20 mjera za suzbijanje radikalizacije.


– To je kvalitetna podloga za sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ona neće biti idući tjedan jer za to fizički nema prostora, nego onaj tjedan poslije, najvjerojatnije, izjavio je predsjednik Vlade prije dva dana.


Kad bi Milanović pristao da naposljetku Plenković odredi datum sjednice VNS-a, predstavljalo bi to malu premijerovu pobjedu. Predsjednik je tražio da se, nakon Plenkovićevog upozorenja da je radikalizacija veliki problem, odmah sazove VNS, ali je Plenković to odbio. Sada, pak, govori da će VNS, odnosno Milanovića, nekako ugurati u svoj pretrpani radni raspored za desetak dana.