Sabor

Odbor za obranu prihvatio izvješća o povlačenju vojnika i provedbe razminiravanja

Portal Novi list, Hina

S posjeta ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana hrvatskom kontingentu u Iraku u listopadu 2025. / Foto OSRH

S posjeta ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana hrvatskom kontingentu u Iraku u listopadu 2025. / Foto OSRH



Saborski Odbor za obranu prihvatio je izvješće o odluci o povlačenju pripadnika Oružanih snaga RH iz Libanona i Iraka, izvješće o provedbi plana protuminskog djelovanja i financijama za 2025. godinu te pozitivno stajalište RH o prijedlogu EU uredbe o olakšavanju prijevoza vojne opreme.


Izvješće o odluci o povlačenju pripadnika Oružanih snaga predstavio je državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Galić koji je istaknuo kako je riječ o operacijama potpore miru UN-a UNIFIL u Libanonu i NATO-a u Iraku.


Evakuiran vojnik iz Libanona i sedmero iz Iraka


Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Zoran Milanović odluku o povlačenju donio je 2. ožujka 2026. zbog sigurnosne situacije, a Ministarstvo obrane potom je obavijestilo UN i NATO o povlačenju.




Odlukom Sabora u 2025. i 2026. bilo je moguće uputiti do tri pripadnika u Libanon i do 10 u misiju u Iraku. Pripadnik iz Libanona evakuiran je 12. ožujka 2026. uz potporu Njemačke, dok je sedam pripadnika iz Iraka evakuirano 18. i 19. ožujka uz potporu SAD-a.


“Ključni kriterij za provedbu svih aktivnosti bila je sigurnost naših pripadnika. Odlukom Vrhovnog savezničkog zapovjednika za Europu (SACEUR) svi pripadnici ove misije, zbog ugrožene sigurnosti i nemogućnosti provedbe zadaće, povučeni su iz Iraka te misija nastavlja djelovanje u reduciranom obliku iz zapovjedništva u Napulju”, istaknuo je Galić na sjednici u utorak.


Također je naveo kako RH pridaje važnost sudjelovanju u misijama i operacijama kao aktivnom doprinosu jačanja međunarodne sigurnosti i rješavanju kriza miroljubivim putem.


Galić je također istaknuo da RH trenutačno sudjeluje u devet međunarodnih misija, operacija i aktivnosti s ukupno 378 pripadnika Oružanih snaga, od toga u pet NATO operacija s 361 pripadnikom.


Barić: Potrebno sačuvati stečeno znanje o razminiranju


Odbor je usvojio i Vladino izvješće o provedbi plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2025. godinu.


Državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin izvijestila je da su ciljevi razminiranja za 2025. godinu, koji su obuhvaćali 47,2 kvadratnih kilometara, u cijelosti ostvareni.


Nažalost, dodala, u 2025. godini dogodile su se dvije minske nesreće u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji, u kojima je jedna osoba smrtno stradala, a jedna je lakše ozlijeđena.


Državni tajnik Ministarstva obrane Drago Matanović izvijestio kako završeno razminiranje vojnog poligona “Eugen Kvaternik” u Slunju, a razminiranje se tijekom 2025. provodilo i na vojnim lokacijama Tovar na Malom Lošinju i u Karlovcu te na neplaniranoj lokaciji na području radarske postaje “Kozjak” Split.


U provedbi zadaća razminirano je 536.694 kvadratnih metara, dok su ukupni troškovi Ministarstva obrane za te aktivnosti iznosili 529.868 eura.


Što se tiče plana za 2026., Matanović je istaknuo kako je u prvom tromjesečju završeno razminiranje minski sumnjivih površina i na vojnim lokacijama.


Galić: Jačanje vojne pokretljivosti EU-a nužan odgovor na sigurnosnu situaciju


Odbor za obranu na sjednici je također prihvatio stajalište o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za olakšavanje prijevoza vojne opreme, robe i osoblja širom Unije koja predstavlja pravni temelj za jačanje vojne pokretljivosti s ciljem uspostave jedinstvenog EU okvira za prekogranična odobrenja vojnih transporta.


“RH podržava prijedlog uredbe te ga smatra nužnim i pravodobnim odgovorom na znatno pogoršanu sigurnosnu situaciju u Europi. Vjerodostojnost kolektivnog odvraćanja i obrane ne ovisi isključivo o vojnim sposobnostima, već i o sposobnosti brzog, predvidivog i koordiniranog raspoređivanja snaga, pri čemu je vojna pokretljivost jedan od ključnih preduvjeta”, naveo je Galić.


Dodao je kako je Hrvatska u ovom kontekstu posebno relevantna s obzirom na to da kroz njezin teritorij prolaze dva od četiri glavna EU koridora za vojnu pokretljivost, čime se pozicionira kao važna tranzitna država za potrebe istočnog i jugoistočnog krila Unije i NATO-a te se istovremeno otvara i značajan potencijal za sufinanciranje modernizacije prometne infrastrukture dvojne namjene.