Rakibul Hasan, taksist iz Bangladeša, ima boravišnu i radnu dozvolu u Hrvatskoj koja istječe sredinom siječnja. Njegova tvrtka, odnosno agregator preko kojeg je zaposlen, obavijestila je sve radnike da traži od njih da svoju prosinačku plaću prepuste tvrtki, pod prijetnjom raskida ugovora o radu, što im je uvjet za boravak u Hrvatskoj. On nije potpisao privolu i ne zna što ga očekuje.

Na hrvatskom tržištu rada u najgorem položaju nalaze se strani radnici, istaknuto je na okruglom stolu u organizaciji Novog sindikata.

Otežavaju ga loša zakonska regulacija rada putem platformi koje su lišene odgovornosti prema zaposlenicima, netransparentno pravno reguliranje – procedura dobivanja dozvola za boravak i rad je spora, a oni često ne znaju koliko će vremena proći do rješenja niti kakav je njihov status. Zbog toga često mjesecima žive bez prihoda.

Dodatno, poslodavci često krše Zakon o radu neisplatom plaća ili prekovremenim radom bez naknade.

Skupi smještaj

Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata, istaknuo je da u Hrvatskoj postoje dvije skupine stranih radnika – oni koje možemo smatrati sretnima, jer su zaposleni u strukturiranim tvrtkama u kojima postoje kvalitetni kolektivni ugovori, i oni koji rade preko agregatora.

– Ovi drugi radnici nalaze se u mnogo lošijem položaju, jer s pravim poslodavcem nemaju nikakve veze.

Njihov pravno-formalni poslodavac je agregator čija je svrha štititi veliku tvrtku od bilo kakvih problema u poslovanju, a radnici često rade ogroman broj prekovremenih sati za koje nisu plaćeni.

Brojni strani radnici dolaze u Hrvatsku s namjerom da obavljaju poslove u područjima gdje imaju iskustva, a završe radeći nešto potpuno drukčije.

Dodatni problem predstavljaju neadekvatni uvjeti smještaja koji su pritom iznimno skupi. Jesmo li ih mi doveli ovdje zato što nam trebaju i da rade kod nas prema zakonu ili da ih iskorištavamo, upitao je Kiš na jučerašnjem okruglom stolu.

Kao rješenje problema zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja vidi donošenje sveobuhvatnog zakonodavnog rješenja za zaštitu prava radnika, kako vezano za njihov radni odnos, tako i smještaj.

– Najčešće se pritužbe odnose na neisplatu plaće, nezakoniti prekovremeni rad, rad bez dozvole, isplatu dijela plaće »na ruke« te na uznemiravanje na radnom mjestu.

U subotu je završilo e-savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, te će stranim radnicima ubuduće biti jednostavnije promijeniti poslodavca, imat će pravo dulje vrijeme biti nezaposleni, odnosno tražiti posao, a poslodavci će ih morati obavještavati o statusu dozvole za boravak i rad. Do sada su često bili potpuno u neznanju o vlastitom statusu, navela je Kesonja.

Novina u izmjenama Zakona o strancima jest i da će u slučaju produljivanja dozvole za rad, ako je radnik godinu dana radio u Hrvatskoj, morati pokazati poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma.

– Važno je u praksi osigurati pristupačno pohađanje tečajeva jezika, jer je poznavanje jezika prvi korak u integraciji.

U zadnjih nekoliko godina imali smo iznenadan priljev velikog broja stranih radnika zbog tržišne potrebe, ali strategiju i način njihove integracije trebalo je promišljenije osmisliti. Sada se to pokušava riješiti zakonodavnim izmjenama, rekla je Kesonja.

Brojne agencije

No, Jelena Miloš, saborska zastupnica iz redova stranke Možemo!, smatra da je model od početka osmišljen tako da iskorištava strane radnike.

– Prilikom izmjena Zakona o radu, naš klub je zagovarao da agregatori ne postoje kao posebna kategorija, nego da su platforme poslodavci jednako kao i svi drugi.

Zakon je prije funkcionirao normalno, s poslodavcima koji imaju obveze prema radnicima, ali se napravila iznimka za platformski rad koji se smatrao navodno inovativnim.

Tražili smo od Ministarstva da se to izbaci, ali su nam odgovorili da time želimo otjerati poslodavce iz Hrvatske.

Lani je bilo 3.048 agregatora i 22.083 radnika zaposlenih preko njih, a takav način rada doista je iskorištavanje.

Tim zakonom su se trebali zaštititi radnici, a oni su odlučili štititi platforme s milijunskim dobicima koje imaju snagu pružiti dobre uvjete rada, navela je Miloš.

Upozorila je i na problem agencija za posredovanje stranim radnicima, kojih je više od 700, a kao jednu agenciju koja ima kapacitete da posreduje pri zapošljavanju, navela je – Hrvatski zavod za zapošljavanje.

– Nije logično da te agencije nisu regulirane, a njima se takav rad, odnosno nekontroliran uvoz radne snage koji naplaćuju, svakako isplati.

Nisam sigurna isplati li se on stranim radnicima i hrvatskom društvu.

Ako ne osiguramo dostojanstvene uvjete rada stranim radnicima, rušimo cijenu rada za sve, navela je Miloš.