ZAGREB – Hrvatska će, kao i ostalih 26 članica Europske unije, od sljedeće godine ponovo imati priliku dio najnužnijih proizvoda osloboditi plaćanja PDV-a, što znači da će nakon gotovo deset godina ponovo moći uvesti nultu stopu PDV-a, koju je zbog ulaska u Uniju morala ukinuti 2013. godine.

Ta mogućnost otvara se nakon što su ministri financija država članica postigli dogovor oko novih pravila za obračun PDV-a, koja donose i drukčije regulirane stope tog poreza, ali i popis roba na koje se snižene, odnosno povlaštene stope mogu obračunavati.

Hrvatska ima, kako to porezne direktive i dopuštaju, tri stope PDV-a, standardnu od 25 posto te dvije snižene stope od 5 i 13 posto. Nova pravila omogućit će još dvije dodatne stope i to obje niže od pet posto, a to znači povratak nulte stope te određivanje još jedne stope između nula i pet posto. No, prijedlog donosi i ograničenja, pa će države nultu i stopu koja će biti niža od pet posto moći odrediti samo za sedam kategorija proizvoda i usluga s liste od njih tridesetak.

Ekološka računica

Dvije snižene stope između pet posto i standardne stope moći će se obračunati na 24 kategorije proizvoda. Na toj su listi, primjerice, proizvodi poput pekarskih ili mliječnih, lijekova, knjiga, časopisa, dječjih sjedalica, ulaznica za sportske ili kulturne događaje, isporuke električne energije i bilja, na koje je Hrvatska već imala nultu stopu ili sada ima snižene stope od pet ili 13 posto. No, na listu se dodaju, primjerice i solarni paneli, a ministri su se suglasili i oko toga da će se omogućiti snižena stopa PDV-a na robu prihvatljivu za okoliš kako bi se doprinosilo klimatski neutralnom i zelenom gospodarstvu. Na listi roba s kojih Hrvatska može birati svoje kandidate za snižene stope PDV-a su i odvjetničke usluge kad je riječ o radnim sporovima.

No, s druge strane najavljuje se i ukidanje povlaštenih stopa za robu koja je štetna za okoliš, pa se tako navodi da bi do 1. siječnja 2032. godine trebala prestati primjena sniženih stopa i izuzeća za kemijska gnojiva i kemijske pesticide, a sljedećih desetak godina poljoprivrednici dobivaju za prilagodbu. Hrvatska, primjerice, sa stopom od pet posto oporezuje gnojiva, pesticide i druge agrokemijske proizvode.

Nova pravila trebala bi na snagu stupiti najranije od sredine sljedeće godine, a s obzirom na to da se ustalilo pravilo da Hrvatska uvodi promjene u porezni sustav, pa tako i u sustav PDV-a, s početkom godine ne treba očekivati da će se u sustavu PDV-a bilo što promijeniti u 2022. godini, a ministar financija Zdravko Marić suzdržano govori o mogućnosti da Hrvatska »presloži« svoj sustav PDV-a prema novim pravilima.

Ne čudi ta opreznost s obzirom na to da je riječ o najvažnijem proračunskom prihodu, ali i s obzirom na to da je praksa pokazala da su dosadašnje odluke Vlade da na pojedine robe i usluge primjenjuje niži PDV uglavnom smanjivale prihode države, nisu donijele značajne usluge građanima, nego su se milijarde kuna prelile u blagajne trgovaca. Zadnju intervenciju Hrvatska je imala 2019. godine kad je PDV na meso, jaja, voće i povrće snižen na 13 posto, ali ti proizvodi nisu pojeftinili, neki su čak postali i skuplji nego što su bili dok se na njih plaćao porez od 25 posto.

Pred zidom

Hrvatska će od PDV-a u ovoj godini sakupiti 56 milijardi kuna, što je gotovo 69 posto svih poreznih prihoda državnog proračuna i proračunski prihodi služe za pokrivanje čak trećine svih proračunskih rashoda, u koji su, primjerice, uz plaće, mirovine i zdravstvo, uključene i lokalne vlasti i izvanproračunska država. Uz to PDV je regresivan porez, odnosno jednako ga plaćaju i siromašni i bogati građani, pa se Vlada dosad više odlučivala za intervencije u porezu na dohodak i porezu na dobit kako bi rasteretila građane i poslodavce i pospješila zapošljavanje.

No, sad je u porezu na dohodak država došla do zida, odnosno uz promjene stopa i povećanje neoporezivog dijela, više od polovine zaposlenih uopće nije u škarama poreza na dohodak, pa bi se njihova primanja, kad je u pitanju ono za što je država nadležna, mogla povećati snižavanjem doprinosa na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Komentirajući dogovor koji su donijeli ministri financija oko PDV-a, to je zapravo rekao i ministar Marić, te je izrazio nadu da će se otvoriti i ta mogućnost.

– Nadam se da će u nekom trenutku sazrijeti vrijeme da možemo dodatno rasteretiti i doprinose, jer se sa snižavanjem izravnih poreza, poput poreza na dohodak ili dobit, postižu puno bolji rezultati na gospodarstvo i zaposlenost, kazao je Marić.

Moguće snižavanje doprinosa, a radilo bi se prvenstveno o zdravstvenom doprinosu, bilo bi doista značajan potez i za državni proračun, i za poduzetnike, i zaposlene. No iz onoga što je ministar govorio očito je da smatra da vrijeme za to još nije došlo, a na to upućuje i činjenica da je u zdravstvu rupa između prihoda od doprinosa i troška javnog zdravstva sve veća. U slučaju da je Vlada doista spremna u nekom srednjoročnom razdoblju povući i takav potez, to bi onda značilo da zbog ravnoteže ne može intervenirati u sustav PDV-a.