ZAGREB - Pacijenti koji moraju na operaciju uskoro više neće morati obilaziti laboratorije i ambulante da bi prikupili sve nalaze koje bolnica od njih traži. Pri bolnicama će se osnovati centri za preoperativnu obradu, koji će raditi po načelu »one stop shopa« i gdje će pacijent na jednom mjestu, u samo dan ili dva, obaviti sve one pretrage koje su mu potrebne da bi mogao na operativni zahvat. Za to su sada pacijentima potrebni i tjedni, jer bolnice često i za jednostavne zahvate traže čitav niz pretraga, od kompletne krvne slike, provjere koagulacije, do obaveznog EKG-a i rentgena srca i pluća. 

Pravila koja određuju koje su pretrage potrebne za pojedini zahvat sada praktički ne postoje, pa svaka bolnica određuje vlastita pravila igre. Razlike, štoviše, postoje i među pojedinim odjelima u istoj bolnici, pa neke ustanove imaju i po desetak različitih popisa pretraga potrebnih za operativni zahvat. Ministarstvo zdravlja prikupilo je podatke iz velikih hrvatskih bolnica o tome kakvu prijeoperacijsku pripremu provode na svojim odjelima, i pokazalo se da postoje velike razlike u protokolima obrade pacijenata prije oprativnog zahvata. Da bi se tome stalo na kraj, priprema se projekt ujednačavanja preoperacijske obrade na nacionalnom nivou, koji će – kako se doznaje iz izvora bliskog ministarstvu –  uvesti jedinstvena pravila za sve bolnice. 

U postojećem sustavu, liječnik koji pacijenta šalje na operaciju daje mu popis pretraga koji je skrojen prema zahvatu, dok će se ubuduće na osnovu pitanja o osobnom i obiteljskom riziku postavljenih pacijentu u posebnom upitniku, za svakog pacijenta raditi individualni plan preoperativne obrade. Na taj će se način izbjeći ustaljena praksa da se prije operacije pacijente šalje na pretrage koje su često potpuno nepotrebne. Kod operacije mrene, rutinske su pretrage prije operacije nepotrebne, zaključili su američki stručnjaci na temelju istraživanja provedenog na 18.000 pacijenata, koje je pokazalo da preoperativna obrada za ovaj zahvat nema nikakvog utjecanja na smanjenje komplikacija tijekom ili nakon zahvata. Za ovu jednostavnu i rutinsku operaciju i kod nas se traži prethodni EKG, rentgen srca i pluća, test koagulacije, te internistički pregled. Samo koagulacijski test stoji oko 800 kuna, a spomenute pretrage odnesu i do 2.000 kuna po pacijentu. Operaciju katarakte godišnje prođe dvadesetak tisuća pacijenata, što dovoljno govori o broju nepotrebnih pretraga koje se pritom provedu.

Osim što će pacijente poštedjeti nepotrebnih pretraga i obilaženja ambulanti, jedinstvena prijeoperacijska obrada bit će uvod u formiranje dnevnih bolnica, čijim će se uvođenjem po uzoru na zapadne zemlje skratiti boravak pacijenata u bolnici. Već će unificiranje preoperativne obrade skratiti vrijeme hospitalizacije, jer većina bolnica hospitalizira pacijenta čak četiri do pet dana prije operacije da bi obavili pretrage. Što je boravak pacijenta u bolnici duži, veći je rizik da se inficira bolničkom bakterijom, a skraćenje vremena provedenog u bolnici jamči bolji postoperativni tijek. Na dobitku će, osim toga, biti i pacijenti kojima bolnica više puta odgodi operaciju. Takvi su pacijenti u poziciji da pretrage prije operacije moraju u nekoliko mjeseci ponoviti i po dva, tri puta, jer bolnica obično ne prihvaća nalaze starije od mjesec dana. 

S pilot projektom novog sustava preoperativne obrade krenut će se u veljači u KB Dubrava, s ciljem da se osmisli dobar obrazac primjenjiv na sve bolnice. Predviđa se da će jedan obrazac vrijediti za KBC-e i klinike, a drugi za opće bolnice. Jedinstveni sustav preoperativne obrade mogao bi ući u bolnice sredinom 2013. godine.