RAZGOVOR

Obuljen Koržinek o politici, kulturi nakon pandemije i novinarima: ‘Osmislit ćemo mjere za pomoć tiskanim medijima’

Dražen Ciglenečki

snimio Davor Kovačević

snimio Davor Kovačević

Nakon sadašnje krize situacija će biti još teža i na nama je velika odgovornost da što više umjetnika obuhvatimo mjerama potpora i pomoći. Ova kriza nam je ukazala i na neke strukturne probleme vezane uz status umjetnika i načine obavljanja umjetničke djelatnosti.



Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek bila je prilično samozatajna u svom prvom mandatu, strogo se držala tema koje spadaju u njezin resor. No, u posljednje vrijeme ona se sve više pojavljuje kao osoba koja artikulira političke stavove HDZ-a i u toj ulozi nerijetko gostuje u medijima. Zanimalo nas je kako je došlo do ove promjene.


– U javnosti se uvijek trudim odgovoriti na sva pitanja. Ako mi novinar postavi neko pitanje izvan moga resora, a tiče se rada Vlade, na takvo pitanje odgovaram kao i svaka druga članica ili član Vlade.


Jeste li sami odlučili da ćete u novom mandatu biti među onima koji će tumačiti stajališta HDZ-a ili to činite na poticaj premijera Andreja Plenkovića?




– Logično je da svaka članica vladajuće stranke i članica Vlade artikulira politiku stranke i Vlade. Ne očekujete valjda da tumačim stavove oporbe.


Posvećena poslu


Ali, u vašem prvom ministarskom mandatu imali ste jako malo izleta u čistu politiku.


– Ne razumijem što bi bila kategorija »čiste politike« u usporedbi s kakvom drugom politikom? Nisam se nikad gurala pred mikrofone i kamere, a nisam niti bježala od odgovora na pitanja i iznošenja stavova.


Možete li sada sebe nazvati političarkom, za razliku od prethodnog razdoblja kada ste ipak funkcionirali kao stručna osoba u politici?


– Ja sam i jedno i drugo i po mom dubokom uvjerenju jedno ne isključuje drugo. Upravo suprotno. Nakon više od dvadeset godina stručnog i znanstvenog rada ponosna sam što mi se pružila prilika preuzeti tako odgovornu javnu dužnost – moj je jedini motiv stečeno znanje i iskustvo staviti u funkciju javnoga interesa. Moj profesionalni život i postignuća javno su dostupni, na svoju karijeru sam ponosna i vjerujem da ću se u nekoj budućoj fazi svoga života ponovno vratiti pisanju, istraživanju i međunarodnim angažmanima.


Biste li se, poput pojedinih vaših kolega iz Vlade koji su promijenili više ministarstava, mogli zamisliti i na čelu nekog drugog resora, a ne samo kulture, možda MVP-a?


– O resorima, zaduženjima, mandatima u Vladi odlučuje predsjednik Vlade.


snimio Davor Kovačević


Imate li ambicija da na Saboru HDZ-a, koji je odgođen i trebao bi se održati ove godine, postanete članica Predsjedništva stranke?


– Posvećena sam svome poslu i resoru za koji sam odgovorna, uopće ne razmišljam o bilo kakvim budućim planovima izvan tema kulture i medija kojima sam posvećena.


Održavanje kulture


Kako će kultura funkcionirati jednom kada završi ova epidemija?


– Napokon jedno pitanje iz mojega resora, šalim se. Posljedice globalne pandemije na ekonomiju, ali i na društvo u cjelini još uvijek su nesagledive. Kultura je jedno od područja koje je osjetilo najteže posljedice (uz turizam, usluge, promet). Od samoga početka govorila sam kako moramo pokušati održati kulturu živom i osigurati sredstva za prilagodbu novim okolnostima. Jedna smo od prvih zemalja u Europi koja je otvorila kulturne ustanove u svibnju. Tijekom ljeta poticali smo odvijanje manifestacija na otvorenom, u Hrvatskoj su, za razliku od mnogih drugih zemalja, i dalje otvoreni muzeji, knjižnice, kina i kazališta. Doduše, zadnjim mjerama dodatno je smanjen broj osoba koje mogu biti prisutne u publici, ali odlučili smo ići tim putem jer smo kao Vlada uvjereni da je kultura jedna od vitalnih djelatnosti za ljudsko društvo. Sigurna sam da će nam takav pristup, jednom kada se dovoljan broj ljudi cijepi i kada se mjere počnu ozbiljnije popuštati, omogućiti puno brže pokretanje svih dijelova kulturnog života.


Je li realno da se sve vrati na staro, kako je bilo prije pojave koronavirusa?


– Nisam stručna donositi takve prognoze. Cjepivo nam je dalo nadu za povratak u život kakav smo poznavali i živjeli prije pandemije. Ali sigurno je da će društvene i ekonomske posljedice ostaviti dugotrajne i duboke tragove – na sve, pa tako i na kulturu.


Bojite li se, primjerice, da će ljudi izgubiti naviku odlaska u kazalište, kino, na koncert i da će trebati određeno vrijeme da je opet steknu? Netflix bi mogao prerasti u trajnu zamjenu za kina.


– Govorila sam o tome kada sam branila naše odluke o nastavku rada kulturnih institucija. Participacija u kulturnom životu je pravo i potreba, ali je i navika. Ipak, ono što vidim kada odem u kazalište ili na koncert, jest da mi ljudi prilaze i kažu »samo nam nemojte zatvarati kazališta, to je tračak normalnosti u ovim nenormalnim vremenima«. Zato vjerujem da će publika ponovno pohrliti i na koncerte i u kazališta čim se za to stvore uvjeti. Vjerojatno ste zapazili da je Vlada ove godine proglasila Godinu čitanja. Uložit ćemo više od 40 milijuna kuna u programe poticanja čitanja. Dakle, maksimalno potičemo sve one kulturne djelatnosti koje se mogu nastaviti i u sadašnjim okolnostima. U mom prvom mandatu pokrenuli smo natječaj za »razvoj publike«, a nakon popuštanja ograničenja dodatno ćemo ulagati – s jedne strane u pokretanje produkcije, a s druge strane u programe razvoja i privlačenja publike. Kultura će imati važno mjesto i u našem programu oporavka i otpornosti.


​Zbog dugotrajne krize za očekivati je i da građanima kultura neće biti prioritet i da neće za nju izdvajati puno novca.


– Zahvaljujući našoj kulturnoj politici i potporama kultura je većini naših građana dostupna jer je visoko subvencionirana. Pristup kulturi ne smije nikome biti onemogućen zbog njegove ili njezine materijalne situacije – to je jedan od temeljnih principa hrvatske kulturne politike koji podupire većina političkih opcija osim nekih na rubnim dijelovima političkog spektra.


(Ne)zaštićeni umjetnici


​Postoji li opasnost da se dio umjetnika, zato što jednostavno moraju od nečega živjeti, počnu baviti nečim drugim i da se više ne vrate u kulturu, osim eventualno kao nekakvi hobisti?


– Na to pitanje nije moguće odgovoriti, a da se ne uzme u obzir specifičnost svakog pojedinog područja. Velika je razlika između na primjer slikara i glumaca ili kipara i filmskih redatelja. Načelno, mislim kako smo, zahvaljujući brzoj reakciji i činjenici što smo omogućili cijeli niz ad hoc potpora, umjetnicima omogućili da prežive ovu tešku situaciju. Kada usporedite situaciju u Hrvatskoj s drugim državama, vidjet ćete da su i u puno bogatijim državama mnoga kazališta i druge institucije još u ožujku zatvorene, ugovori s umjetnicima su raskinuti i nema nikakvih naznaka kada će im se ponovno otvoriti tržište rada. Za mene takvo razmišljanje nije opcija. Kultura je vitalno važna djelatnost za identitet i razvoj svakog društva, a Vlada će naći način kako osigurati dodatna sredstva za poticanje i potporu umjetnicima.


Raspolažete li podacima o tome koliko je ova kriza pogodila umjetnike svake vrste, kako je dosad utjecala na njihov materijalni status?


– Dio podataka smo prikupili, a dio ćemo prikupiti pomoću upitnika koji je sastavni dio javnog poziva za izravne potpore umjetnicima koje smo osigurali za siječanj i veljaču. Analiza tih podataka pomoći će nam da u nastavku ove godine još preciznije definiramo kriterije novih ad hoc natječaja i usmjerimo potpore prema onima kojima su najpotrebnije.


Ima li umjetnika za koje bi se moglo reći da su već, uslijed epidemije, postali socijalni slučajevi?


– Nažalost, jedan dio umjetnika je i prije ove krize vrlo teško živio od svoga umjetničkog rada bez obzira na brojne javne potpore koje osiguravaju Ministarstvo, lokalne samouprave i brojni drugi financijeri. Nakon sadašnje krize situacija će biti još teža i na nama je velika odgovornost da što više umjetnika obuhvatimo mjerama potpora i pomoći. Ova kriza nam je ukazala i na neke strukturne probleme vezane uz status umjetnika i načine obavljanja umjetničke djelatnosti. Veliki broj umjetnika, »neovisnih profesionalaca«, nema nikakvu zaštitu i ne mogu riješiti svoj status. S osnaženim povjerenjem udruga s kojima smo u stalnom kontaktu vezano za programe pomoći umjetnicima nastavit ćemo raditi na novom Zakonu o obavljanju umjetničke djelatnosti s ciljem da zakonodavni okvir prilagodimo potrebama današnjeg vremena. Naravno, s nastavkom rada na Zakonu pričekat ćemo dok se za to steknu uvjeti i kulturni život ponovno normalizira.


Oprezna pomoć medijima


I mediji, koji također spadaju u vaš resor, teško se nose s krizom. Jeste li zabrinuti za budućnost posebno novina, koje su već i zbog digitalizacije društva nalaze u nezavidnoj situaciji?


– Ekonomska kriza u medijima obično proizvede još i gore učinke nego u ostalim gospodarskim granama jer se u kriznim situacijama često prvo režu upravo rashodi za oglašavanje, a to je najvažniji prihod komercijalnih medija. Ova kriza dolazi u trenutku kada su mediji i onako bili suočeni s odljevom oglašivača prema društvenim mrežama. U programu Vlade najavili smo osmišljavanje potpora kojima ćemo pomoći i tiskanim medijima, međutim te mjere moraju biti neutralne kako se ne bi pojavila sumnja da se želi utjecati na medije. Na to smo posebno osjetljivi. U okviru sljedeće financijske perspektive Europske unije, kroz program Kreativna Europa omogućit će se i potpore kvalitetnom novinarstvom, a ja vjerujem da ćemo za medije osigurati financiranje kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti.


snimio Davor Kovačević


Vaša Vlada se doista nije mogla žaliti da su vam mediji, generalno govoreći, neskloni, ali proteklih tjedana je premijer jako nezadovoljan medijima.


– To je vaš dojam, moj dojam je drugačiji. Cijenimo doprinos medija. Važno je da smo svi članovi Vlade na čelu s premijerom uvijek dostupni medijima. Odgovaramo na sva vaša pitanja. Interes je javnosti da naš rad mediji prate objektivno. Ne očekujemo ništa više ili manje od toga.


Predsjednik Vlade u kontekstu medija koristi termine poput hajka i histerija. Slažete li se s njim da su hrvatski mediji primarno poticatelji histerije u društvu?


– Ne bih rekla da je predsjednik Vlade takvim riječima ocijenio medije. Ponekad se oko nekih tema zaista stvori atmosfera u kojoj se ne dobije prilika za odgovor ili se ne traži »druga strana«, što je, složit ćete se kao iskusan novinar, jedan od najvažnijih postulata kvalitetnog i objektivnog novinarstva. To zna biti dosta frustrirajuće, pogotovo kad niste u mogućnosti iznijeti svoju stranu. Zanemarivanje ili namjerno prešućivanje činjenica nije problem samo za one kojima je onemogućeno da ih iznesu, zakinuta je i šira javnost. Zalažem se za dobro staro pravilo »dviju strana« ili »provjere izvora«. Profesionalni i neovisni mediji, a ja sam uvjerena da je većina hrvatskih medija takva, daju nemjerljiv doprinos našem društvu i demokraciji.


Nema nedodirljivih


Gotovo svakog tjedna javnost od tih medija dozna da je neki član vaše stranke zlorabio položaj, bio upleten u određene nezakonitosti, korupciju. Kakve to osjećaje izaziva kod vas, jeste li ljuti zbog toga, frustrirani ili ste već zapravo oguglali na ovakve stvari?


– Vaše je pitanje prilično tendenciozno. Bilo čije kršenje zakona nije tema na koju se, kako vi insinuirate, može »oguglati«. Upravo suprotno, svako kršenje zakona, svaku sumnju na korupciju treba istražiti i, po mome dubokom uvjerenju, žurno sankcionirati. Baš je HDZ u posljednjih pet godina pokazao da se tako odnosi prema bilo kojem svojem članu ili članici. Nema nedodirljivih.


Koje je vaše objašnjenje zašto je toliki broj dužnosnika HDZ-a umiješan u nešto nazakonito ili, u najmanju ruku, nečasno?


– Ne pristajem na takvu generalizaciju. Svaka osoba koja počini kazneno djelo odgovara imenom i prezimenom, a ne na temelju pripadnosti političkoj stranci ili bilo kojoj drugoj organizaciji ili udruzi. Nažalost, ljudi koji se bave kriminalnim radnjama ima i u politici i u gospodarstvu, ali i u svim drugim sferama života. Ima ih i u drugim strankama, zašto apostrofirate baš HDZ?


Možda zato što je javni prostor prepun vijesti o aferama u koje su na neki način involvirani HDZ-ovi dužnosnici.


– Javni prostor je općenito prepun vijesti koje spadaju u kategoriju »crne kronike«. Među osuđenima, osumnjičenima, ali i optuženima pa oslobođenima nalaze se pripadnici različitih političkih stranaka. Odgovornost za kršenje zakona je osobna, a ne kolektivna. Prioritet koji smo postavili u borbi protiv korupcije i kriminala je neovisno, nepristrano i zakonito postupanje svih tijela poput DORH-a, USKOK-a i policije, bez obzira na ime i prezime bilo koga. Stranačka pripadnost ne zanima ni DORH, ni policiju, niti Vladu. Svatko tko je kriv, treba odgovarati.


Svi grade institucije


Kako to voli naglašavati predsjednik Vlade, unatoč svemu HDZ je uvjerljivo pobijedio na parlamentarnim izborima. Što mislite zašto su vaši birači uglavnom imuni na zlouporabe položaja dijela dužnosnika HDZ-a?


– Nadam se da niste mislili to što ste rekli jer vaše pitanje vrijeđa golem broj građana Hrvatske koji su nama dali povjerenje. A dali su nam povjerenje jer su se uvjerili kako smo odgovorni i posvećeni rješavanju problema koji su se godinama gomilali. Prepoznali su naša najvažnija postignuća. Uz brojne krize i izazove koje smo imali, uspjeli smo ostvariti gospodarski rast na zdravim osnovama, smanjivati javni dug, povećati zaposlenost, vratiti investicijski kreditni rejting, odraditi uspješno predsjedanja Vijećem Europske unije te snažno međunarodno pozicionirati Hrvatsku. Uvjerljiva pobjeda na izborima pokazala je da je Andrej Plenković uspio u pozicioniranju HDZ-a čvrsto na europskom desnom centru, kojem i pripada i gdje ju je postavio prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman. Sada smo posvećeni borbi protiv pandemije COVID-19, zaštiti života ljudi te distribuciji cjepiva protiv virusa, kao i saniranju posljedica razornih potresa koji su pogodili Zagreb, Sisačko-moslavačku i ostale županije. Svi radimo na tome da Hrvatska, koristeći osigurana europska sredstva, što prije krene u proces obnove i gospodarskog oporavka nakon zaista teških izazova s kojima smo se suočili, ali i u kojima je hrvatski narod pokazao veliku otpornost, snagu i solidarnost.


HDZ je na vlasti 22 od 30 godina samostalne Hrvatske, a danas se govori o velikom nepovjerenju prema državnim institucijama. Je li onda vaša stranka najodgovornija zbog tog izostanka povjerenja?


– Povjerenje u institucije gradimo svi – ne samo stranke ili političari – nego baš svi. Ako postoje prigovori ili zamjerke na rad bilo koje institucije, onda te prigovore treba adresirati, a postupanja ispravljati. Od onih sam koji vjeruju da dio nepovjerenja proizlazi i iz činjenice što jako dugo nismo imali svoju državu. »Snaći se« značilo je izigrati pravila, izbjeći obvezu, naći neku prečicu, potegnuti veze. Smatram da najviši doprinos izgradnji institucija daju ljudi koji svoje poslove, koji god to poslovi bili, obavljaju odgovorno, savjesno i pošteno. Izgradnji institucija doprinose svi oni koji uredno plaćaju poreze, koji poštuju zakone i propise. Doprinose i svi oni – poput medija ili civilnih udruga – koji upozoravaju kada se ti principi krše. Ali, ne zaboravimo, nema demokracije bez jakih institucija. Nema uspješne države bez jakih institucija. Mi smo kao Vlada i kao stranka posvećeni da svojim radom i angažmanom tome damo najveći mogući doprinos.