Problem s čekanjem

Oboljeli od dijabetesa tipa 2 moraju na najefikasniju terapiju čekati i po godinu-dvije

Ljerka Bratonja Martinović

foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

Ne tražimo privilegije za oboljele od dijabetesa tipa 2, već usklađivanje s europskim i svjetskim standardima, kaže Prašek



Iako pacijenti s dijabetesom tipa 2 u Hrvatskoj imaju na raspolaganju sve mogućnosti liječenja kao i u većini EU zemalja, u praksi se pokazuje da dijelu pacijenata treba omogućiti propisivanje dokazano efikasnih GLP-1 RA lijekova u prvoj ili najkasnije u drugoj liniji liječenja, a ne tek u trećoj liniji, kao što to trenutno definira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).


Propisivanje tih lijekova u prvoj liniji liječenja u skladu je sa aktualnim europskim i svjetskim smjernicama, dok u Hrvatskoj posebno osjetljivi pacijenti s dijabetesom tipa 2 moraju čekati godinu do dvije, a često i duže, kako bi dobili za njih najefikasniju terapiju. Takvih je pacijenata nekoliko tisuća godišnje, a kod njih tako dugo razdoblje čekanja povećava rizik od razvoja komplikacija, što za zdravstveni sustav znači nove i veće troškove liječenja, upozoravaju iz Zagrebačkog dijabetičkog društva.


GLP-1 RA lijekovi dokazano imaju zaštitni učinak na krvožilni sustav, bubrege i druge skupine organa te su u europskim i svjetskim smjernicama pozicionirani kao terapija ranog izbora za dio pacijenata s dijabetesom tipa 2 upravo zbog prevencije komplikacija. A troškovi liječenja komplikacija dijabetesa čine čak 88 posto ukupnih izdataka zdravstvenog sustava za dijabetes.




– Ne tražimo privilegije za oboljele od dijabetesa tipa 2, već usklađivanje s europskim i svjetskim standardima liječenja. Ako znamo da 88 posto ukupnog troška zdravstvenog sustava za dijabetes otpada na liječenje komplikacija te bolesti, logično je ulagati u rano otkrivanje bolesti i pravodobno uvođenje terapije koja može spriječiti razvoj tih komplikacija. Imajući to na umu, pravodobno uvođenje GLP-1 RA lijekova u prvu ili barem drugu liniju liječenja, čime bi dokinuli diskriminaciju hrvatskih pacijenata, ne bi predstavljalo značajan dodatni financijski teret za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a značajno bi unaprijedilo kvalitetu života nekoliko tisuća pacijenata koliko ih po procjenama treba staviti na takvu terapiju što ranije, na godišnjoj razini, poručila je priopćenjem prim. mr. sc. Manja Prašek, predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva.