BRIGA O OKOLIŠU

Objavljena lista najboljih gradova po odvojenom prikupljanju otpada: PGŽ ima svoju perjanicu

Hina

Foto Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

 Do kraja ove godine trebalo je preći razinu od 50 posto odvojenog sakupljanja otpada, kako je zacrtano Planom gospodarenja otpadom, no, za sada su taj postotak uspjeli ostvariti samo tri grada



ZAGREB – Najbolji gradovi po odvojenom prikupljanju otpada i dalje su – Prelog i Krk, a ove godine s više od 50 posto odvojenog otpada priključio im se i Grad Koprivnica, dok je Cres postigao najveći napredak u odvojenom prikupljanju otpada, priopćio je u četvrtak portal gradonačelnik.hr.


“Prema konačnim podacima o odvojenom prikupljanju komunalnog otpada u 2019. koje je objavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, i ove godine najbolji gradovi po odvojenom sakupljanja otpada su Prelog i Krk, a ove godine s više od 50 posto odvojenog otpada priključio im se i Grad Koprivnica. Slijede Čakovec, Buzet, Varaždin, Cres, Ludbreg, Mali Lošinj i Rab”, navodi portal gradonačelnik.hr.


U odnosu na broj stanovnika predvodi Krk, a slijede Mali Lošinj, Cres, Novalja, Prelog, Rab, Hvar, Čakovec, Koprivnica i Rovinj. Što se tiče trenda porasta odvajanja otpada, u odnosu na godinu prije, najveći porast zabilježen je u Cresu




Podsjećaju kako je lani ukupno prikupljeno 1.264.216,15 tona komunalnog otpada, od čega je odvojeno 177.344 tone, odnosno tek oko 14 posto.


Do kraja ove godine trebalo je preći razinu od 50 posto odvojenog sakupljanja otpada, kako je zacrtano Planom gospodarenja otpadom, no, za sada su taj postotak uspjeli ostvariti samo tri grada – uz lanjski Krk i Prelog, ove godine im se s više od 50 posto odvojenog sakupljenog otpada pridružila i Koprivnica.


Povećao se je i udjel onih koji su prešli stopu od 40 posto te je s tom stopom ukupno pet gradova; isto koliki je i broj onih kojima je ta stopa između 30 i 40 posto. Osamnaest je gradova čija je stopa odvajanja između 20 i 30 posto, a najveći je dio ipak onih s udjelom manjim od 20 posto, pri čemu još uvijek ima gradova gdje se sakupljeni otpad uopće ne odvaja.


Od ukupno 107 aktivnih odlagališta u Hrvatskoj na koja se odlagao komunalni otpad do kraja 2019. pripremu sanacije prijavilo je 35 odlagališta, postupci sanacije u tijeku su bili na 32 odlagališta, a status saniranih ima 39 odlagališta.


Kao i zadnjih godina, vodeći grad po izdvojenom sakupljenom otpadu bio je Prelog s udjelom od 66,69 posto, a Krk je lani bio na stopi od 51,92 posto odvajanja sakupljenog otpada, odnosno vodeći po odvojenom otpadu u odnosu na broj stanovnika (416 kilograma).


Slijede ga Mali Lošinj s 384 kilograma, Cres s 361 kilogramom, Novalja s 381 kilogramom po stanovniku, Prelog s 216 kilograma, Rab s 213 kilograma, Hvar s 200 kilograma, Čakovec i Koprivnica s 165 kilograma te Rovinj s 147 kilograma po stanovniku.


Društvu gradova s više od 50 posto odvojeno sakupljenog otpada pridružio se lani Grad Koprivnica. Odvojeno je 50,96 posto otpada, a s obzirom na broj stanovnika također je u vodećih 10 gradova s odvojenih 165 kilograma po stanovniku. Niz godina količina miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište u tom je gradu sve manja, uz konstanto povećanje uslužnog područja na okolne općine. Razlog smanjenju miješanog komunalnog otpada je konstantno ulaganje u odvajanje i odvojeno prikupljanje reciklabilnog otpada, a konstantno rade i na promicanju važnosti zaštite okoliša i provode edukacije.


Uz Prelog, Krk i Koprivnicu, najveći udjel odvajanja sakupljenog otpada imali su Čakovec (47,02 posto), Buzet (40,64 posto), Varaždin (40,55 posto), Cres (40,47 posto), Ludbreg (40,31 posto), Mali Lošinj (36,80 posto) i Rab (35,04 posto).


Cres se s odvojenih 40,47 posto otpada lani svrstao na šestu poziciju, a prvu gleda li se trend povećanja odvajanja sakupljenog otpada – za 19,88 posto.


‘Ponosan sam što je i na području gospodarenja otpadom Grad Cres u samom hrvatskom vrhu. Prvi u županiji izgradili smo pretovarnu stanicu i tako stvorili uvjete da se još od 2017. na otoku više ne odlaže komunalni otpad već se on odvozi u županijski centar. Nakon toga smo izgradili i reciklažno dvorište kako bi se naš sustav odvojenog prikupljanja otpada podigao na još višu razinu, a sada ćemo ukloniti i posljednje ostatke nekadašnjeg odlagališta otpada jer je upravo započela konačna sanacija odlagališta”, istaknuo je gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako. Dodaje kako je riječ o projektu vrijednom 21 milijun kuna, a 85 posto iznosa će namaknuti iz sredstava EU.


Nakon Cresa, po rastu stope odvajanja otpada slijede gradovi Buzet – 18,73 posto, Hvar – 17,94 posto, Orahovica – 15,36 posto, Varaždin 13,58 posto, Virovitica 13,05 posto, Lepoglava – 12,57 posto, Ivanec – 11,88 posto, Rab – 11,74 posto i Križevci 9,81 posto.