Timovi u obiteljskoj medicini, primarnoj ginekologiji, stomatologiji i pedijatriji od lipnja će moći ostvariti do 18 posto veće prihode od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, što će ambulantama otvoriti prostor za dodatna ulaganja u opremu i medicinske postupke te izravno podići razinu usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, istaknuto je u Ministarstvu zdravstva na predstavljanju novog modela financiranja primarne zdravstvene zaštite.

Riječ je o sveobuhvatnom paketu mjera usmjerenom na jačanje primarne razine zdravstvenog sustava, s naglaskom na dugoročnu financijsku stabilnost ordinacija i uvođenje suvremenih dijagnostičko-terapijskih postupaka.

Promjene bi trebale rasteretiti bolnički sustav te građanima u lokalnim sredinama omogućiti dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu skrb.

Dijagnostika u ordinacijama

– Cilj je primarnu zdravstvenu zaštitu iz administrativnog »skretničara« pretvoriti u aktivnog pružatelja zdravstvenih usluga, uz poboljšanje materijalnih i organizacijskih uvjeta rada u ambulantama.

Ključno je da sustav postane fiskalno održiv i financijski stabilan, istaknula je ministrica zdravstva Irena Hrstić, dodavši da će mjere povećati atraktivnost rada u ambulantama.

Paket mjera predviđa i izjednačavanje financijskog položaja ambulanti s nepopunjenim timovima s onima koje rade u punom sastavu, a obuhvatit će oko 3.000 pružatelja usluga, uključujući privatne ordinacije u ugovoru s HZZO-om i djelatnike domova zdravlja.

Novim modelom širi se opseg usluga koje će se pružati i naplaćivati na primarnoj razini.

Uvodi se osnovni laboratorijski panel, a liječnici obiteljske medicine preuzet će aktivniju ulogu u praćenju kroničnih bolesnika, poput dijabetičara, obradi pacijenata nakon otpusta iz bolnice te izvođenju dodatnih zahvata, uključujući uklanjanje dobroćudnih kožnih promjena, mjerenje gležanjskog indeksa, vađenje šavova i druge postupke.

U Ministarstvu ističu kako je riječ o jednom od ključnih reformskih zahvata u zdravstvu, usmjerenom na jačanje primarne zaštite kao temeljnog stupa sustava.

Očekuje se da će provedba omogućiti bržu dijagnostiku, veću dostupnost usluga te veće zadovoljstvo pacijenata i zdravstvenih djelatnika.

Predviđena su i sredstva za nabavu dijagnostičke opreme, poput holtera EKG-a i uređaja za mjerenje tlaka, čime bi se dio dijagnostike preselio iz bolnica u ordinacije.

– Novost je i da se putem e-sustava više neće moći upisivati prekomjeran broj pacijenata kod pojedinog liječnika, već samo do popunjenja kvote, dok će daljnji upisi biti mogući uz dogovor s liječnikom.

Također, akutno bolesni pacijenti moći će se javiti liječniku koji im nije izabrani, jer će takvi pregledi biti evidentirani i plaćeni, čime se očekuje smanjenje pritiska na hitne bolničke prijeme, pojasnila je Hrstić.

Pokrivanje troškova

Posebni savjetnik ministrice Ivica Crnica naglasio je da novi model donosi promjenu paradigme rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uz obvezno evidentiranje svih obavljenih postupaka.

Posebno je istaknuo važnost mjera za deprivirana područja, gdje će timovi dobivati sredstva za tzv. hladni pogon kao da imaju standardnih 1.700 osiguranika, bez obzira na stvarni broj pacijenata.

Ministrica je predstavila novi model financiranja primarne zdravstvene zaštite / Foto Igor Šoban, PIXSELL

Kao primjer naveo je liječnicu u Zadarskoj županiji koja skrbi o oko 300 pacijenata na tri otoka, pri čemu dosadašnji model nije pokrivao ni osnovne troškove, dok bi novi trebao osigurati održivost jer će se postupci obračunavati kao za puni standard.

– Samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji imamo 23 takva tima. Sada će svi timovi imati pune prihode, neovisno o broju pacijenata, kroz kombinaciju fiksnog dijela za hladni pogon i varijabilnog dijela za usluge, čime se financiranje primarne zdravstvene zaštite približava modelu kakav imaju bolnice, dodao je Crnica.

Izmjene ugovaranja upućuju se u jednomjesečno e-savjetovanje, a ravnatelj HZZO-a Zvonimir-Ante Korda procijenio je da će njihova provedba stajati između 50 i 60 milijuna eura godišnje.

– Pregovori su bili složeni, no na kraju je postignut dogovor o modelu koji je održiv i poticajan. Rast prihoda razlikovat će se među djelatnostima primarne zdravstvene zaštite, a može doseći do 18 posto.

Pored toga, visina prihoda ovisit će o opsegu pruženih usluga – veći angažman znači i veće prihode za ordinacije, istaknuo je Korda.

Mjere je godinu dana pripremala radna skupina sastavljena od predstavnika Ministarstva zdravstva, HZZO-a, liječničkih organizacija i komora zdravstvenih djelatnika. Najavljeno je da će sljedeći korak biti administrativno rasterećenje sustava.