Foto B. Konjević / Cropix
U Hrvatskoj nakon 1990. godine nije, zbog protuustavnog djelovanja, zabranjena niti jedna politička stranka. HSP-u se tijekom Domovinskog rata, do određenog trenutka, tolerirao HOS, prava stranačka vojska, a nakon rata su pravaši Ante Đapića održali nekoliko marševa u crnim košuljama
ZAGREB » U Vladi razmišljaju o mogućnosti da Ustavnom sudu upute zahtjev za zabranu rada stranke A-HSP, koja u subotu na zagrebačkom Trgu bana Jelačića nije smjela održati najavljeni skup »Prisega domovini i prisega Klubu Hrvatskih domoljubnih snaga«.
Stoga sada u Ministarstvu uprave analiziraju postoji li zakonsko uporište za njihovu zabranu i to s obzirom na to da »u državi može biti samo redovna vojska, a ne i nekakve stranačke paravojne formacije«. Zabrana rada neke političke stranke u nadležnosti je Ustavnog suda i to »ako se utvrdi da su se za to stekli Ustavom i zakonom utvrđeni uvjeti«, a osim Vlade to mogu zahtijevati još i predsjednik Republike, Sabor, Vrhovni sud, Ministarstvo uprave, koje obavlja registraciju stranaka te Državno odvjetništvo.
U Hrvatskoj nakon 1990. godine nije, zbog protuustavnog djelovanja, zabranjena niti jedna politička stranka. HSP-u se tijekom Domovinskog rata, do određenog trenutka, tolerirao HOS, prava stranačka vojska, a nakon rata su pravaši Ante Đapića održali nekoliko marševa u crnim košuljama, od kojih je najveći bio 1999. u Rijeci.
No, vremena su se od tada promijenila, pa bi marginalna stranka koju vodi Dražen Keleminec mogla doći na Ustavni sud zato što su namjeravali postrojiti »domoljubne snage«.
