ZAGREB  Kako predviđa najnoviji prijedlog izmjena Zakona o trgovini, koji se »kuje« u Ministarstvu gospodarstva, više neće postojati posebno povjerenstvo pri tom ministarstvu, koje sada daje zeleno svjetlo otvaranju novih trgovačkih centara.

Riječ je o povjerenstvu koje investitorima izdaje suglasnost o ispunjavanju posebnih uvjeta za obavljanje trgovine na malo za gradnju prodavaonica korisne neto površine veće od 3.000, odnosno 1.500 četvornih metara  ako se nalaze unutar trgovačkog centra. Bez te suglasnosti, naime, investitor ne može dobiti niti lokacijsku dozvolu za gradnju, što znači da će, prođe li ovakav prijedlog izmjena zakona, gradnja novih trgovačkih centara biti isključivo u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno njenih prostorno-planskih dokumenata.

Prema mišljenju zakonodavca, ukidanje povjerenstva će ubrzati administrativnu proceduru, odnosno smanjiti zapreke investitorima, no istovremeno će, smatraju naši sugovornici, nestati jedina preostala, moguća kočnica manipulacijama, na državnoj razini.

»Riječ je o povjerenstvu koje procjenjuje utjecaj novog trgovačkog centra na opskrbu građana, na postojeću trgovačku mrežu, procjenjuje ekološke aspekte i slično. Investitor će sada Ministarstvo o svemu tome morati samo obavijestiti, dok sve drugo ostaje na zadanim urbanističkim uvjetima«, napominje Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Posve zadovoljni nisu čak ni u HUP-u, iz čije Udruge poslodavaca u trgovini poručuju kako je država ta koja mora definirati uvjete i zaštitne mehanizme. Ponekad se, napominju, ne smije sve ostaviti jedinicama lokalne samouprave na odlučivanje.

»U praksi se događa da neka gradska središta imaju velik broj trgovačkih centara, a neka manja mjesta i manje regije nemaju tu mogućnost. Cilj nam je da sva područja u Hrvatskoj imaju zastupljenost i mogućnost otvaranja trgovačkih centara«, ističe Sanja Smoljak Katić, direktorica Udruge poslodavaca u trgovini.

Kad bi urbanistički planovi za investitore bili sveto pismo, onda nikakvo dodatno povjerenstvo ne bi uopće trebalo postojati, no urbanističkih prepreka često nema, ili se zaobilaze – napominje Dragan Munjiza, poslovni savjetnik i nekadašnji predsjednik uprave »Konzuma«. Prema njegovim riječima, s povjerenstvom ili bez njega, investitori s velikim novcima uvijek su se znali snaći, jer i na tržištu vlada popriličan nered, sklon popuštanju pod silnim pritiscima različitih lobija. Da je posao povjerenstva već sada puka formalnost, zaključuje Munjiza, potvrđuje činjenica da su zeleno svjetlo dobili gotovo svi zaprimljeni zahtjevi investitora.

Od 2002. do ove godine Ministarstvo gospodarstva je zaprimilo 192 zahtjeva za gradnjom velikih trgovačkih centara, a odobrilo njih 162, dakle 84 posto. U Zagrebu je odobreno i više, 43 od 47 zahtjeva, dakle čak 91 posto. I koliko god se prostom oku činilo da je trgovačkih cenatara puno, i previše, dugoročno će ih, nakon što kriza prođe, kažu procjene, još i nedostajati.

Nekad privlačno, tržište Hrvatske velikim stranim trgovačkim lancima, međutim, više nije zanimljivo. Prema globalnom istraživanju razvijenosti maloprodaje konzultantske kuće A.T. Kearney za 2011. godinu, veliki igrači u trgovačkom svijetu ciljaju na Južnu Ameriku, čiji BDP i u recesiji raste prosječnih šest posto godišnje.