Predsjednica Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša RH dr. Natalija Koprivanac rekla je kako je potrebno „množavati nova 'zelena znanja' radi smanjivanja ekoloških rizika i ekoloških katastrofa“
U Hrvatskoj je nužno ubrzano pojačati informiranost javnosti o mogućim ekološkim rizicima i unaprijeđivati obrazovanje o održivom razvoju posebice nakon ulaska u Europsku uniju, istaknuto je na večerašnjoj javnoj tribini u Splitu pod nazivom „Klimatske promjene, zaštita okoliša, obnovljiva energija: što nam donosi članstvo u EU“.
Predsjednica Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša RH dr. Natalija Koprivanac rekla je kako je potrebno „množavati nova ‘zelena znanja’ radi smanjivanja ekoloških rizika i ekoloških katastrofa“. Najavila je da će se u lipnju ove godine u Rio de Janeiru održati međunarodna konferencija o „zelenom gospodarstvu“ na kojoj će biti donesena vizija „zelenog gospodarstva“ u budućnosti.
„Zeleni razvoj“ otvara niz novih mogućnosti za razvoj „zelenih poslova“. U Hrvatskoj već imamo početke zelenog gospodarstva, primjerice to su tvornice za uništenje otpada, kazala je dr Koprivanac.
Trenutačno postoji i oko 130 zahtjeva za gradnju novih vjetroelektrana u Hrvatskoj, većinom iz inozemstva, dodala je.
Dr. Maja Fredotović, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu, upozorila je kako će klimatske promjene u Hrvatskoj pogoditi obalno područje.
„Postoji opasnost da zbog klimatskih promjena izgubimo dio obale i naselja uz nju jer će se do 2030. godine povećati razina Jadranskog mora između 50 i 88 centimetara“, ustvrdila je dr. Fredotović. Kako je dodala, već sada zbog klimatskih promjena u svijetu godišnje smrtno strada 350.000 ljudi, i nastanu štete oko 65 milijardi eura.
„Procjenjuje se da će 2030. godine u svijetu zbog klimatskih promjena godišnje smrtno stradati jedan milijun ljudi, a štete će iznositi 160 milijardi eura“, rekla je prof. Fredotović.
Po njenim riječima trenutačno je u svijetu 48 država ugroženo klimatskim promjenama a najvećoj su opasnosti od klimatskih promjena izložene siromašne zemlje Afrike i Azije. Po njenim riječima postoji mogućnost i većih migracija iz tih zemalja u druga područja, a pri tomu bi se prema Mediteranu, gdje je i Hrvatska, najviše usmjeravali imigranti iz Afrike.
