Mirta Matić postat će predsjednica Vrhovnog suda, što dosad u Hrvatskoj nije bila niti jedna žena, ili će Državno sudbeno vijeće raspisati i četvrti javni poziv. Lako je to zaključiti iz činjenice da je DSV jučer dostavio Uredu predsjednika tri zaprimljene, pravovaljane kandidature za dužnost predsjednika Vrhovnog suda, koja je nepopunjena još od 8. ožujka kada je umro Radovan Dobronić. Naime, na treći javni poziv su se, osim sutkinje Visokog trgovačkog suda Mirte Matić, prijavili odvjetnik Šime Savić i profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Aleksandra Maganić, a predsjednik Zoran Milanović sigurno neće predložiti Hrvatskom saboru nikoga od njih dvoje. Savić bezuspješno sudjeluje u skoro svim javnim pozivima za predsjednika Vrhovnog suda i ustavnog suca, »preskočio« je njegovu kandidaturu ranije već i Milanović te nema nikakvog razloga misliti da bi ovaj put moglo biti drukčije.

Ponovljene kandidature

Aleksandru Maganić, pak, predsjednik Republike nije htio prije mjesec dana, kada se jedina prijavila u okviru drugog javnog poziva, pa su i njezine šanse također ravne nuli. Ostaje, dakle, Mirta Matić kao moguć Milanovićev prijedlog, ali ako bi se on i odlučio za nju, konačnu bi riječ imala HDZ-ova koalicija, koja je odbila i prvu predsjednikovu kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt.

Kako Milanović ima zakonski rok od osam dana za zahtjev za neobvezujuća mišljenja saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda o svim kandidatima, uskoro će se dosta toga znati. Nakon što je predsjednik nedavno odlučio da neće predložiti Aleksandru Maganić, nije o njoj ni zatražio mišljenje ta dva tijela. Ukoliko mu je sada prihvatljiva Mirta Matić ili se ona čak prijavila na Milanovićev nagovor, on će uputiti njezinu, ali i dokumentaciju Aleksandre Maganić i Šime Savića, na očitovanje Općoj sjednici Vrhovnog suda i Odboru za pravosuđe, koji bi u tom slučaju i saslušao sva tri kandidata. Tu bi onda moglo biti zanimljivih stvari. Na osnovu negativnih reakcija HDZ-a i Hrvatske udruge sudaca na Milanovićevu odluku da se u vezi Aleksandre Maganić ne obrati spomenutim tijelima, stekao se dojam da su joj ona bila spremna dati pozitivno mišljenje. I premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković u više su navrata ocijenili da je Milanović svojim potezom prekršio Zakon o sudovima. Možda je ponovljena kandidatura Aleksandre Maganić, koja je vjerojatno svjesna da neće biti predsjednica Vrhovnog suda, motivirana njezinom željom da dobije mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe, u kojem HDZ ima većinu. Ako bi oba bila povoljna za nju, to bi stvorilo određenu percepciju da su i struka i politika za profesoricu na zagrebačkom Pravnom fakultetu, pa bi u tim okolnostima Milanovićeva pozicija bila kompliciranija, možda bi mu neugodnije bilo predložiti nekog drugog. No, trenutačno su to samo spekulacije, poznata su jedino imena i životopisi prijavljenih, kao i program rada štu su ga Mirta Matić, Aleksandra Maganić i Šime Savić morali napisati za javni poziv. Zato je i premijer Plenković još suzdržan.

Intenzivni nadzor

– Mi smo uvijek poštovatelji svih kandidatkinja i kandidata, kao i precedure koja je jasna. Predlagatelj je, sukladno Ustavu, predsjednik Republike, i vidjet ćemo što će on učiniti s tim kandidatima. Zadnji put nije učinio ništa, što nije bilo normalno niti po zakonu. Razmotrit ćemo kandidature ako dođu, ne želim ništa prejudicirati, izjavio je jučer Plenković.

Budući da je u igri, dok se Milanović ne izjasni, zapravo isključivo Mirta Matić, vrijedno je izdvojiti tek neke dijelove programa s kojim se ona natječe. Kandidatkinja koja je kao i Dobronić s Trgovačkog suda, za razliku od njega s Visokog, sročila je svoj program na osam stranica, a na pet su mjere kojima bi ona unaprijedila stanje na Vrhovnom sudu i ostalim sudovima. Namjera joj je, primjerice, vrlo intenzivno provoditi nadzor sudova kako bi stekla neposredan uvid u rad sudaca i odredila rokove za implemantaciju mjera kojima bi ga se poboljšalo.

– U svim nadzorima ću, prije svega, inzistirati na pojačanju odgovornosti predsjednika sudova koji moraju iskazati svoje upravljačke sposobnosti u vođenju sudova na način da samostalno poduzimaju mjere prije nego što uopće dođe do zastoja ili nepravilnosti u radu. Nastojat ću da suci ne steknu dojam da je provođenje nadzora represivna mjera nego mjera kojom se nastoje ostvariti bolji rezultati i učinkovitost sudbene vlasti. Neriješeni predmeti pojedinog suca ili suda nisu samo njihov problem već cjelokupne sudbene vlasti, koja strankama mora pružiti pravično suđenje u razumnom roku, navodi Mirta Matić u svojem programu.

Kazneni postupci pod posebnom lupom

Mirta Matić najavila je u svom programu da će posebno baviti trajanjem kaznenih postupaka na prvostupanjskim sudovima jer »dugotrajnost tih postupaka najviše utječe na percepciju javnosti o sudbenoj vlasti«. Mirta Matić zadala si je i ciljeve četverogodišnjeg mandata ako bude izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda. Da se do 2029. trajanje prvostupanjskih parničnih postupaka skrati na dvije godine, da žalbeni parnični postupci ne traju dulje od šest mjeseci, da kazneni postupci budu znatno kraći i da ne bude niti jedne obustave zbog zastare.