Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pustio je u javno savjetovanje dva zakona vezana uz uvjete boravka stranaca u Hrvatskoj. Vjerojatno najveća vijest je da će osobe iz trećih zemalja koje planiraju raditi i živjeti u Hrvatskoj, morati naučiti aktivno govoriti hrvatski jezik, i to u roku od godinu dana boravka u nas. Ta razina poznavanja hrvatskog kao stranog jezika mora biti A1 razine, a nakon godine dana jezik bi se trebao znati i on je obavezan uvjet za produljenje postojećih dozvola.

Novina je i da se studentima i sezonskim radnicima dozvola produljuje na tri godine, a poslodavcima se olakšava da se dokumentacija rješava putem e-građana. Također, novost je i da se dolazak poslodavaca na crnu listu skraćuje na godinu dana.

– Promjena je i kod omjera hrvatskih i stranih radnika, tako mora biti 10 posto hrvatskih radnika za deficitarna zanimanja, a 20 posto za nedeficitarna. Poslodavac u zadnjih šest mjeseci ne smije imati blokiran račun duže od mjesec dana, a priljev po transakcijskom računu potrebno je dokazivati u zadnjih 12 mjeseci, a ne kao do sada 6 mjeseci, rekao je Božinović.

I za studente iz trećih zemalja dozvola boravka se produžuje, s jedne na tri godine, a to se predlaže i za sezonske radnike koji se godinu za godinom vraćaju kod istog poslodavca na rad u sezoni. To se posebno odnosi na onu većinu radnika iz susjednih zemalja, rekao je Božinović analizirajući praksu na terenu. Želi se smanjiti papirologija i opterećivanje MUP-a za osobe koje zadovoljavaju sve uvjete boravka, i samo produžuju rad.

Govoreći o drugom zakonu koji ide u savjetovanje u ovom paketu, Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koji se tiče pravila o pružanju zaštite tražiteljima azila, ministar je naglasio kako će postupak ostati isti. »Podnositelj zahtjeva odluku će čekati u objektima Porin ili Kutina, odvojit će se oni koji ne trebaju dubinsku provjeru od onih koji predstavljaju opasnost i oni će biti smješteni u druge objekte, imat ćemo centre u Dugom dolu i području Željave«, naglasio je Božinović. Dodao je kako je rok za odlučivanje o tome je li osoba kvalificirana za pravnu zaštitu ili se mora vratiti u zemlju iz koje je došla 2 puta po 12 tjedana.

Uz to, uvodi se lista tzv. sigurnih trećih zemalja, a pitanje solidarnosti između država članica odnosi se na premještanje osoba i financijske potpore. Hrvatska je u skupini zemalja koje mogu biti u ozbiljnoj migrantskoj opasnosti, naglasio je Božinović, koji ističe da se novi zakoni donose u prvom redu sukladno EU Paktu o migracijama. Zakoni će danas biti pušteni u proceduru, istaknuo je Božinović.