ZAGREB Državnim službenicima i namještenicima država definitivno oduzima 0,5 posto dodatka za svaku navršenu godinu radnog staža te pritom tvrdi kako to »neće ići na štetu najboljih službenika i namještenika«. No, dio zaposlenih u državnim službama, kao što smo i ranije pisali, očito će u budućnosti teško moći »napredovati«, odnosno neće moći računati na rast primanja.

Iako je bilo planirano da novi sustav obračuna plaća na snagu stupi s idućom godinom, realnije je da će zaživjeti tek od 2020. godine. Naime, na novom zakonu se radi već dugo, a ministarstvo rada i mirovinskog sustava ovih dana je u javno savjetovanje pustilo obrazac prethodne procjene za izradu novog zakona. Savjetovanje se zatvara već kada Sabor krene na zimsku stanku, tako da se i zakon i rasprava o njemu može očekivati tek u idućoj godini.

Niz propisa

No, osim novih platnih razreda i ukidanja dodatka za svaku navršenu godinu radnog staža, kao i uvođenja novog sustava nagrađivanja te boljeg vrednovanja rukovodećih i visoko stručnih radnih mjesta, vlada nije odustala niti od ograničavanja socijalnog dijaloga. Naime i iz samog obrasca procjene nacrta prijedloga zakona o plaćama državnih službenika i namještenika, jasno je da će se ograničiti kolektivno pregovaranje te sindikati državnih službi neće imati prostora da kolektivnim ugovorom ugovore određene specifičnosti. Evidentno je i da resorno ministarstvo rada koje izrađuje novi zakon, baš i ne poznaje materiju.

Među ostalim, kažu kako je problem postojeće nejednakosti to što su plaće državnih službenika i namještenika uređene nizom posebnih propisa te specifični dodaci u pojedinim sustavima mogu činiti veći dio plaće što dovodi do netransparentnosti sustava plaća u državnoj službi, što stoji. No, dodaju kako »na tu nejednakost još utječu i kolektivni ugovori kojima se na različit način uređuju plaće i druga materijalna prava zaposlenih«, što ne odgovara stvarnom stanju stvari. U državnim službama, naime, ne postoje kolektivni ugovori, već samo jedan kolektivni ugovor.

Tim kolektivnim ugovorom obuhvaćeni su svi državni službenici i namještenici, pa primjerice ne postoji poseban kolektivni ugovor za policiju, carinu, poreznu upravu, resor vanjskih i europskih poslova, što su djelatnosti u kojima su posebnim propisima koeficijenti službenika korigirani, uglavnom naviše u odnosu na druge državne službe… Sudeći prema podacima koje u obrascu iznosi resorno ministarstvo, državni službenici i namještenici od 2020. godine moći će pregovarati samo o visini osnovice za izračun plaća.

Platni stupnjevi

Sustav platnih stupnjeva i platnih razreda kojim se ukida dodatak od 0,5 posto za svaku godinu staža, tvrdi resorno ministarstvo neće ići na štetu onih najboljih. Razlika između predloženih platnih stupnjeva ne smije i nije manja od dva posto, navode, dodajući da je promicanje za jedan platni stupanj – odnosno povećanje plaće za prosječno dva posto – moguće u slučaju jedne ocjene »izvanredan učinak«, dvije uzastopne ocjene »učinak iznad očekivanja« i četiri uzastopne ocjene »očekivani učinak«.

Za najbolje radnike, tvdi resorno ministarstvo, dinamika promicanja brža je od automatizma koji je donosio dodatak za staž.

»Uvažavajući pri tom činjenicu da najveći broj službenika i namještenika, njih oko 75 posto ostvaruje očekivani učinak, oni će biti promaknuti za dva ili više postotaka nakon četiri iste ocjene, odnosno najduže svake četvrte godine, zbog čega je financijski učinak rasta plaće u toj godini isti ili nešto veći od postojećeg dodatka 0,5 posto za svaku godinu staža, ali isti nije kontinuiran kao do sada«, objašnjavaju u ministarstvu rada.