Naši izvori iz Vlade kažu da je Kristijan već razgovarao s premijerom Milanovićem o novoj poziciji, te da je jedino moguće da on u posljednji trenutak odbije to imenovanje
ZAGREB Novi predsjednik uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) najvjerojatnije će biti, neslužbeno nam je to potvrdilo više izvora iz Vlade, Vladimir Kristijan, dosadašnji direktor Sektora gospodarstva u Erste banci.
Naši izvori tvrde da bi Kristijan mogao biti imenovan na čelo HBOR-a već u petak na sjednici NO-a. Kažu da je on Vladin izbor, da je u ponedjeljak razgovarao i s premijerom Milanovićem, te ističu da je jedino moguće da on u posljednji trenutak odbije to imenovanje.
Teško održiv
Ipak, gotovo je sigurno da bi on već na kraju mjeseca na tom mjestu nakon 21 godine trebao zamijeniti Antona Kovačeva, najdugovječnijeg dužnosnika u Hrvatskoj, koji je na čelu HBOR-a od 1. lipnja 1993. godine.
O njegovoj smjeni spekuliralo se još od dolaska Kukuriku koalicije, za nju se među članovima Vlade najviše zalagao ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ali je s druge strane Kovačev od početak imao zagovornike u bivšem potpredsjedniku Vlade Radmiru Čačiću i bivšem ministru financija Slavku Liniću.
Međutim, nakon što je smjenjen pomoćnik ministra financija Branko Šegon, jer je njegova tvrtka Facta Vera podigla kredit u HBOR-u postalo je jasno da će se Kovačev teško održati na toj poziciji, unatoč tome što je zadržao Linićevu podršku, pa je sam objavio da se povlači nakon isteka mandata. Još je zanimljvije da u Saboru nitko nije imao primjedbi na izvješće o radu HBOR-a za 2013. godinu, koje je prethodno podržala i Vlada.
Promjene na čelu HBOR-a nisu jedina novost koja slijedi razvojnoj banci, nego je već na stranicama Ministarstva financija objavljen i prijedlog izmjena zakona o toj banci koji osim povećanja temljnog kapitala sa sedam na deset milijarda kuna donosi novine koje daju veće ovlasti Vladi.
Tako će HBOR ubuduće imati tri člana uprave, a njih će predlagati Vlada, odnosno nadzorni odbor ih neće moći imenovati bez prethodne suglasnosti Vlade.
Broj članova NO-a smanjuje se sa sadašnjih deset na devet, a u objašnjenju zakona stoji da je logično da nadzorni odbor ima neparan broj članova kako ne bi došlo do blokade u donošenju odluka, ako se nadzornici podjele u tabore od po pet članova.
Zanimljvo je da je NO HBOR-a do dolaska Kukuriku koalicije na vlast imao devet članova, te da je sadašnja Vlada broj ministara u NO-u povećala sa pet na šest, kako bi tamo sjedio i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić.
Vladimir Kristijan je rođen 1974. godine u Zagrebu gdje je završio Ekonomski fakultet, što znači da je četiri godine stariji nego Kovačev kada je došao na čelo HBOR-a. Kristijan je u Erste banku došao 2001. godine i radio je u splitskoj podružnici kao samostalni financijski zastupnik. Nakon prelaska u Zagreb ubrzo postaje voditelj tima u Sektoru gospodarstva Komercijalnog centra Zagreb, a 2006. godine postaje predsjednik uprave Erste Factoringa.
Šest ministara
Kako će u nadzornom odboru Vlada i dalje imati šest članova, odnosno šest ministara, a svoja mjesta zadržat će i troje saborskih zastupnika, mjesto u nadzornom odboru izgubio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Barilović, čije se imenovanju na čelo Komore najviše protivio ministar Maras.
Postoji mogućnost i da, između ostalih, baš Maras postane predsjednik NO-a HBOR-a jer ta funkcija više neće automatski po zakonu pripadati ministru financija, nego će Vlada predsjednika NO-a birati među ministrima koji ulaze u nadzorni odbor.
Uz to HBOR više neće moći odobravati plasmane veće od sto milijuna kuna bez odobrenja Vlade, a Vlada si novim zakonom omogućava i da, u vrijeme gospodarske krize, odlučuje u koje će se svrhe koristiti dobit HBOR-a koja je dosada prema zakonu automatski išla u rezerve HBOR-a.
Naši sugovornici iz Vlade tvrde da to nije pripremanje terena da se dobit povuče u državni proračun, nego da se zakonom daju veće ovlasti Vladi nad državnom razvojnom bankom.
Razlog za povećanje temljnog kapitala na deset milijardi kuna je jačanje podrške velikim izvoznim poslovima, što je navedeno kao jedna od mjera Akcijskog plana podrške izvozu 2014.-2015., navodi se u objašnjenju zakona.
