RIJEKA – Bankarski sustav u Hrvatskoj iznimno je likvidan, štednja raste unatoč gotovo nepostojećim kamatama te koronakrizi, pa su tako samo u zadnjih godinu dana građani u banke deponirali dodatnih desetak milijardi kuna depozita. Same banke iznimno su likvidne i zbog ekspanzivne politike HNB-a te gomilaju novčane viškove, koji su tako, prema podacima iz zadnjeg HNB-ovog Biltena, u listopadu dosegli rekordnih 42,6 milijardi kuna.

PBZ-ove analize pak otkrivaju da se prošli tjedan višak likvidnosti još povećao, i to na 45 milijardi kuna. Očito banke ne znaju kud bi s novcem, odnosno ne plasiraju ga putem kredita, već ga drže na računima u Hrvatskoj narodnoj banci, također uz nultu stopu. Dakle, ništa za te viškove ne dobivaju, ali niti ne gube, što očito procjenjuju boljim nego da prihvaćaju rizik. S druge strane, krediti teško dolaze do poduzeća, koja vape za likvidnošću, ali i za dugoročnim investicijskim zajmovima. To je i inače tako, a u ovoj krizi problem je kulminirao.

Velika neizvjesnost

Namjenske kreditne linije za likvidnost, tzv. korona-krediti, bili su donedavno gotovo zakočeni, o čemu također svjedoče podaci središnje banke koja je analizirala učinkovitost provedbe državnih mjera pomoći: odgoda ili oprost poreza, potpore za zaposlene, moratoriji, sve je to dalo rezultata, no ne i program kredita za likvidnost. Za ilustraciju, do lipnja je, od 614 zahtjeva za kreditima putem HBOR-a, odobreno njih samo 93. Sada su navodno, može se čuti iz redova poduzetnika, koronakrediti ipak značajnije krenuli, uz državne garancije i do 90 posto.

No, i dalje je veliki nesrazmjer između superlikvidnih banaka te krizom jako ugroženog realnog sektora. On se, kao što je poznato, uvelike oslanja na mjere pomoći iz proračuna, dok poslovne banke kalkuliraju, a razvojne baš i ne bi dobile medalju za brzinu. Kad ih se pita, poslovne banke će reći da samostalno odobravaju kredite, no na pitanje zašto to ne čine više, obrazloženje je uvijek isto: rade novcem štediša. Žale se i da su i same pogođene krizom, no i dalje vrte stotine milijuna kuna dobiti. I globalno kapitala ima obilje i sve je jeftiniji. Središnje banke svugdje tiskaju novac, države se sve jeftinije zadužuju, pa i naša, a sada nam je podignut i kreditni rejting, pa su se i neke hrvatske obveznice dokopale negativnih prinosa. No, ključ oporavka je u gospodarstvu i novom investicijskom ciklusu.

HNB-u smo uputili upit, jesu li razmišljali kako stimulirati banke da novac koji drže na računima kod njih više koriste za plasmane poduzećima. Kako viškove likvidnosti »izbaciti« iz monetarnog sustava prema gospodarstvu te razmišlja li HNB možda da uvede negativnu stopu na depozite banaka u središnjoj banci, po uzoru na ECB, pitali smo. No, iz HNB-a odgovaraju da negativne stope nemaju u planu.

– Smatramo da trenutačna situacija ne iziskuje dodatne mjere, pa niti uvođenje negativnih kamatnih stopa na viškove likvidnosti banaka, tim više što su banke već i sada suočene s negativnim kamatnim stopama na dio devizne aktive koji su obvezne držati likvidnim, uključujući i devizni depozit koji drže kod HNB-a. Naša je ocjena stoga da kamatne stope nisu jedina i odlučujuća determinanta ponude kredita, kao niti potražnje za njima te da je kretanje plasmana danas u velikoj mjeri posljedica neizvjesnosti i pada inozemne i domaće potražnje, ističu u HNB-u.

Brojni propusti

Kao i do sada, kažu, HNB će i ubuduće pažljivo pratiti stanje gospodarstva kao i situaciju na financijskom tržištu i pojedinim dijelovima tog tržišta te će raspoložive instrumente aktivirati kada ocijeni da je to potrebno. Navode, između ostalog, da redovito razmatraju situaciju na financijskom tržištu te promptno reagiraju svojim instrumentima kada ocijene da je to potrebno. »Od početka krize prouzročene pandemijom koronavirusa HNB je poduzeo brojne mjere iz svih područja svoje nadležnosti kako bi ublažio razmjere procikličnog postupanja banaka koje bi dodatno produbilo pad gospodarske aktivnosti i usporilo oporavak. Rezultat takve politike središnje banke su sadašnja visoka likvidnost u bankarskom sustavu i povoljni uvjeti financiranja svih sektora«, ističu u HNB-u.

A je li to zaista tako, provjerili smo u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kojoj smo uputili upit jesu li uistinu banke počele u značajnijoj mjeri odobravati kredite tvrtkama, i za likvidnost i za investicije, te jesu li proradile sheme, garancijske i kreditne, s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om, koje su do šestog mjeseca bile gotovo sasvim blokirane. Do moratorija se očito može, ali može li se do novog kredita?
Iz HUP-a odgovaraju da su se još u srpnju u dopisu upućenom Vladi obratili za pojašnjenje i odgovore na brojne nejasnoće proizašle iz prijave poduzetnika za financijski instrument «COVID-19 zajam za obrtna sredstva«, a koji odobrava Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).

– Unatoč najboljoj namjeri i brzoj reakciji donošenja ove mjere, dogodili su se brojni propusti koji su se prelomili preko leđa poduzetnika kojima je ovaj instrument najviše trebao pomoći. Najveći problem pojavio se u samoj metodologiji prijave jer je u šumu javne komunikacije ostalo nejasno mogu li se poduzetnici prijaviti samo putem Fina portala ili pak to moraju učiniti direktno kroz HAMAG-BICRO, požalili su se u HUP-u. Kažu i da je HUP u listopadu proveo anketu među svojim članicama iz proizvodnog sektora, po ovom i drugim pitanjima.

Anketa HUP-a

– Pitanje likvidnosti i dostupnosti kredita je izuzetno važno, naročito za mala i srednja poduzeća. Čak 53 posto ispitanika je dogovorilo moratorij otplate kredita, a još 40 posto ga namjerava tražiti, dok 80 posto namjerava razgovarati o moratoriju svojih obveza za leasing. Sve više se traže drugi izvori financiranja poput faktoringa.

Po 40 posto ih je odgodilo plaćanje poreznih obveza i dogovorilo obročnu otplatu, a 27 posto je djelomično oslobođeno poreznih davanja. Osim što se radi o mjerama koje su poduzetnici najviše koristili, smatraju da bi država i dalje trebala omogućiti porezni moratorij i obročnu otplatu kao pomoć onima koji trpe štete u poslovanju izazvane koronakrizom te garancijama ili jamstvima osigurati novo, dostatno financiranje u koronakrizi. Prema zadnjim informacijama koje smo dobili od naših članova, većina kredita je krajem listopada ipak riješena i poduzetnici su došli do sredstava na koja su čekali.