Ako bi se švedska ponuda ipak prihvatila, brodogradnja bi trebala biti glavna točka indirektnog offseta, a ostvarila bi se suradnjom s više partnera
ZAGREB Ekspertni tim Ministarstva obrane sljedeći tjedan će završiti svoju analizu mogućih riješenja za budućnost hrvatskog nadzvučnog zrakoplovstva, nakon čega će Vijeće za obranu morati donijeti žurnu odluku.
U ovom trenutku samo dvije članice NATO-a u svojoj letnoj »ergeli« imaju MiG-ove 21. Radi se o Hrvatskoj i Slovačkoj. Pomalo je i komično da je Hrvatska u boljem stanju. U najdepresivnojoj opciji koja kruži, samo tri aviona su operativna i sposobna za zadaće, dok optimistična spominje pet ili šest zrakoplova. Kod Slovaka optimistična procjena iznosi tri aviona.
Neslužbeno se pak saznaje kako je Vlada zaključila da novaca za nove avione ili čak nekakve polovne nema te da je najlogičnija varijanta remont MiG-ova. Naime, nakon zatvorenog djela jučerašnje sjednice Vlade ministar obrane Ante Kotromanović i načelnik Glavnog stožera general Drago Lovrić su brifirali sve ministre o situaciji sa zrakoplovstvom.
Kako je prevladavajući ton svih koji su govorili bio da »novca jednostavno nema za kupnju aviona«, većina je prisutnih stekla dojam da se u kupnju neće ići. Pritom se dodatno isticala i činjenica da se sljedeće godine vjerojatno dosta treba uložiti u helikoptere, zbog nerješene situacije s medicinskim transportom i službom spašavanja.
Samo formalnost
Nakon što je u srijedu Švedska podnijela posljednju ponudu za gripene, na stolu su sve opcije, od kojih je već dugo najrealniji remont MiG-ova. Podatak da premijer i ministri nisu niti pregledali ponude za kupnju od drugih država dovoljno je indikativan da se vidi kako će na Vijeću za obranu biti odrađena tek formalnost odluke o remontiranju. I malo manja formalnost o tome kome će se remont dati, Rumunjima ili Ukrajincima. Za sada rumunjski lobi, unatoč nesklonosti MORH-a njima zbog »grijeha« s prijašnjim remontom, ipak političkom snagom preteže nad Ukrajincima.
Gripen je u svojoj posljednjoj ponudi cjenovno ostao na onome što je ponudio i lani. Oko pola milijarde eura za osam zrakoplova, ako se kupuju na kredit, dok bi cijena za lizing iznosila ipak nešto više. O offsetu nitko blizak Šveđanima nije želio previše pričati, prije svega zbog straha da bi time odali neke svoje poslovne tajne Rusima, koji također u ponudi pokušavaju biti snažni s offsetom. Tek se moglo nazrijeti da bi brodogradnja trebala biti glavna točka indirektnog offseta, a ostvarila bi se suradnjom s više partnera. Naime, nije nepoznato da Saab već ima dobre poslovne odnose s DIV-om, a u čitavu bi priču mogao uključiti i druga svjetska brodogradilišta s kojima surađuje.
Hrvatska u škripcu
Pored toga, »Đuro Đaković« je bitan partner Gripenu u mogućem offsetu, jer je jedno od rijetkih poduzeća u Hrvatskoj koje se bavi vojnom industrijom, tako da bi se s njima rješavao direktni offset. U utorak je Saabovo izaslanstvo već bilo u »Đuri Đakoviću«, i postoje indicije kako bi čak i ako se ne prihvati njihova ponuda za avione, biti napravljeni nekakvi poslovni aranžmani.
Unatoč sad već evidentnoj odluci da se ide na remont aviona, što će u konačnici biti posao od 15 do 20 milijuna eura kojim će se zapravo na pet do deset godina produžiti odluka što s ratnim zrakoplovstvom, Hrvatska će svejedno biti u škripcu, jer će vjerojatno nastati vremenski razmak u kojem neće biti niti jednog operativnog aviona za nadzor zračnog prometa.
