Začarani krug

Nova runda starih opasnih igara: ‘Kriza odnosa Hrvatske i Srbije dodatno je zaoštrena’

Boris Pavelić

Foto Srđan Ilić, Pixsell

Foto Srđan Ilić, Pixsell

Mnogi misle da se nacionalisti u regiji ne podnose, ali oni jedni druge trebaju kao kruh, kaže Aleksandar Popov, direktor novosadske nevladine organizacije za ljudska prava



ZAGREB – Od ratničke podrugljivosti preko zabrinutosti do ogorčenosti – tako su sugovornici našeg lista iz Hrvatske i Srbije jučer komentirali najnoviju eskalaciju međusobnih optužbi vlasti u Hrvatskoj i Srbiji, uzrokovanu napadom na Srbe u Uzdolju kod Knina, a nastavljenu dovlačenjem tenka pred stadion Crvene zvezde u Beogradu.


»Spustite tu cijev, ne glumite potenciju, nemate se čime ponositi«, narugao se Delijama Predrag Matić Fred, heroj obrane Trpinjske ceste koji je 1991. »srokao« nekoliko baš takvih oklopnih ubojica.


»Vama bi se ponosio samo Pierre de Coubertin, jer ste se u ratovima devedesetih vodili njegovim geslom – ‘Važno je sudjelovati’: vaša država, i vi zajedno s njom, sudjelovali ste u svim ratovima u bivšoj Jugoslaviji, i sve ste ih izgubili.




Spustite dakle tu cijev na toj vašoj gvožđuriji, uzalud vam strši. I hvala što ste tenk stavili na vama mitsko mjesto: time odajete počast braniteljima Vukovara, koji su vam ‘srokali’ tenkove, a takva dva vam i zarobili«, poručio je Delijama Fred.


No na stranu ponos ratnog pobjednika: međusobna razmjena optužbi, potaknuta fizičkim nasiljem u Hrvatskoj i simboličnim u Srbiji, krizu u odnosima Hrvatske i Srbije podigla je na višu razinu, upozorio je jučer za naš list Aleksandar Popov, direktor nevladine organizacije za ljudska prava Centar za regionalizam iz Novog Sada.



»Sadašnje vlasti u Hrvatskoj i Srbiji samo nastavljaju stare ‘igre’ i dodatno ih zaoštravaju, dižu na višu razinu. Sve je to zabrinjavajuće, jer se ne vidi kako iz tog začaranog kruga međusobnih optužbi koji se već dugo vrti, a globalna situacija više ne sprečava eskalaciju ovakve vrste«, kaže Popov.


On podsjeća kako su vlasti u obje zemlje u proteklim desetljećima »još koliko-toliko uvažavale stavove međunarodne zajednice«, ali to je prestalo »otkad je Hrvatska postala članicom EU-a, a Srbija sve manje uvažava prijekore iz EU-a, i to bez većih posljedica«.


»Mnogi misle da se nacionalisti u regiji ne podnose, ali istina je suprotna: oni jedni druge trebaju kao kruh. Jedni druge pothranjuju, da bi se u svojim sredinama mogli prikazivati kao zaštitnici svoje nacije, i tako lijepo žive na našoj grbači.


Sve su to opasne igre, jer je, u krajnjoj liniji, riječ o sudbinama običnih ljudi: u Hrvatskoj, kako vidimo, stradaju ljudi koji nemaju nikakve veze s ratom, samo zato što su Srbi. U Srbiji, građani plaćaju ceh time što vlast svađama sa susjedima skreće pažnju s gorućih problema države, poput korupcije, slobode medija i odlaska mladih«, kaže Popov.


Povampirenje ustaštva


U vrijeme kad je globalna situacija bila bolja, i tenzija na Balkanu bilo je manje, podsjeća on. »Da je situacija u EU-a manje neizvjesna, Hrvatska kao članica ne bi mogla otići toliko daleko u ovom povampirenju ustaštva, kao što ni vlasti u Srbiji ne bi mogle ignorirati stavove unije. Problemi postoje i u EU, koja ima i Orbana, i krajnju desnicu u Italiji, i Višegradsku skupinu, ali i globalno se čini kao da se sve raspada. Situacija je globalno loša, pa se preko Balkana još i prelamaju globalni problemi.


Kako sada stvari stoje, čini se da je svijetu važno samo to da se ovdje ne puca, a igre neka se igraju: kad nema efikasnih međunarodnih mehanizama, ovdašnje nedovršene demokracije, ili autokracije, redovito upadaju u slične neprilike«, kaže novosadski analitičar i aktivist.



Najnovija razmjena međusobnih optužbi vlasti Hrvatske i Srbije, ironično bi se moglo reći, ove je godine zakasnila petnaestak dana u odnosu na prethodne godine, kada bi obično izbijala u povodu obljetnice Oluje, uz verbalne okršaje suprotstavljenim interpretacijama vojne akcije u kojoj je oslobođen zaposjednuti dio Hrvatske, ali i ispražnjen od građana srpske nacionalnosti.


Ove godine obljetnica Oluje protekla je s manje međusobne netrpeljivosti i uzajamnih optuživanja, ali se zato u srijedu, 21. kolovoza, u selu Uzdolju kod Knina dogodilo nešto mnogo gore: skupina maskiranih nasilnika šipkama i letvama napala je mještane koji su, zajedno s djecom i ženama, u lokalnom kafiću gledali utakmicu Crvene zvezde. Ozlijeđeno je petoro ljudi, djeca traumatizirana, a kafić razbijen.


Istog tjedna građani srpske nacionalnosti napadnuti su i u obližnjim Đevrskama i u Viškovu kod Rijeke. Osumnjičeni za to nasilje pronađeni su dan ili dva nakon napada, ali policiji je trebalo tjedan dana da pronađe i uhiti osumnjičenike za očito organizirani napad u Uzdolju: uhićeni su u utorak. Bi li trebalo smatrati neočekivanim to što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić te napade iskoristio na politički najmanje mudar način: da retroaktivno opravda srpsku pobunu devedesetih?


»Razumljivo je što se najveći dio pobunio protiv takvog režima i što i dalje protjerani Srbi iz Hrvatske žive u Srbiji«, kazao je Vučić, nazivajući napad »strašnim«. »I dan danas ih love da vide tko smije u Hrvatskoj navijati za Zvezdu«, rekao je Vučić.


«Antisrpsko raspoloženje«


Ministarstvo vanjskih i europskih poslova reagiralo je dan kasnije. »Republika Hrvatska odbacuje ovakav pokušaj relativizacije srbijanske odgovornosti za izazivanje oružanog sukoba i agresije na hrvatsko državno područje, koji su rezultat velikosrpske politike Slobodana Miloševića. Umjesto manipuliranja činjenicama, Hrvatska poziva Srbiju da, sukladno preuzetim obvezama, unaprijedi položaj hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji i napusti retoriku koja oživljava poražene projekte i šteti odnosima dviju susjednih država«.


Istog dana uzvratio je ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, svojedobni glasnogovornik Slobodana Miloševića. »Licemjerno zvuče njihova zalaganja za prava Hrvata u Srbiji u situaciji kada se Srbi napadaju zato što gledaju prijenos utakmice Crvene zvezde«, kazao je Dačić medijima u Beogradu, primjećujući da se u Hrvatskoj stvara »antisrpsko raspoloženje«, što rezultira, kaže Dačić, »napadima na Srbe«.



»Uz Kolindu Grabar Kitarović i Aleksandra Vučića, poboljšanje odnosa Hrvatske i Srbije ne treba ni očekivati. Upropašteno je sve što je na pomirenju postigao bivši predsjednik Ivo Josipović, ma što tko mislio o njemu.


A naravno da je ova situacija opasna, jer može eskalirati«, komentirao je za naš list Predrag Matić Fred. Govorio je i o napadima na Srbe u Hrvatskoj. Na političkoj razini, kaže Matić, »ovo što se događa klasično je predizborno stanje, u kojem dobri prijatelji, Srbi i Hrvati, samo u predizborno vrijeme posežu za svađom«. »Podsjeća me to na socijalističku dogovornu ekonomiju.


Pa HDZ i SDSS u Vukovaru uvijek su u koaliciji, pa se prije izbora raziđu, isposvađaju, niskim strastima mobiziraju birače, a poslije izbora, sve ispočetka«, ocjenjuje Matić. No kada je o eskalaciji nasilja riječ, europarlamentarac SDP-a kaže kako je riječ o posljedicama »Karamarkovog puštanja duha iz boce 2012., kada je govorio da nikad u koaliciju sa Srbima, da za branitelje zakon ne vrijedi, da će se smjeti slobodno govoriti samo u četiri zida, i kad su se spominjale Kevine jame…


Sve je to ove nasilnike ohrabrilo, zajedno s predsjednicom koja ne zna što bi, pa se pokušava dodvoriti svima. Kako živjeti u zemlji u kojoj, kad vikneš: ‘Ćaća’ ideš u zatvor – a možda si rođenog oca zvao – ali kad vikneš ‘Za dom spremni’, junak si i svi te slave? Gadi mi se to, a može imati i ozbiljnije posljedice«, kaže Matić.


On strahuje od daljnje eskalacije nasilja. »Ako se požar ne gasi na početku, teško ga je ugasiti kad se rasplamsa. Da je nasilje brzo i strogo kažnjavano, brzo bi prestalo. A presedan postoji: ‘slučaj Daruvarac’. Nasilnik je za grozno djelo dobio visoku kaznu. Isto bi trebalo i s ovima koji su pretukli ljude: pretukli ste ljude, djecu, žene? Pet godina, i to je to. Ako je nasilje u Zadru moglo onako senzibilizirati javnost, zašto se isti primjer ne bi primijenio i ovdje?«, pita Predrag Matić Fred.


Korać: »Tenk je skandal koji pokazuje stanje srpskog društva«


Bi li trebalo čuditi što je uprava nogometnog kluba Crvena zvezda, zajedno s njihovim navijačkim klubom »Delije« – koji je prije trideset godina vodio Arkan – odabrala najgluplji mogući način da odgovori na nasilje u Uzdolju kod Knina: pred stadion su dovukli tenk? A da netko ne pomisli kako je riječ o pogrešci, istog dana navečer, igrači i navijači Crvene zvezde nogometnu su pobjedu proslavili vozeći se ulicama Beograda na – oklopnim kolima.


Psiholog i zastupnik Liberalno demokratske partije u parlamentu Srbije Žarko Korać među rijetkim je političarima u Srbiji koje su zgrozile te paramilitarne geste. »Grozno. Voze se u bornim kolima. To se u Beogradu još nikad nije dogodilo.


I volio bih znati što točno simbolizira taj tenk? Da je sport rat drugim sredstvima? Činjenica je da dovlačenje tog tenka pokazuje cinično zanemarivanje neposredne prošlosti devedesetih, kad su isti ti tenkovi gazili po Hrvatskoj i Bosni, pa bogami nešto malo i po Sloveniji.


Tenk simbolizira šovinističko nasilje, bezobzirnost prema ljudskom životu. Ta simbolička poruka, to je strašno, to je skandal koji pokazuje stanje srpskog društva«, kazao je jučer za naš list bivši potpredsjednik vlade Zorana Đinđića.


O vlasti Aleksandra Vučića Korać nema iluzija. »Vučić se formalno priklonio članstvu u EU-a i obećanju da će riješiti kosovski problem, i zato ima podršku Zapada, prije svega EU-a, koji je i sam u svojim nevoljama, pa je prijem novih članica zasad odgođen.


Istovremeno, on želi zadržati svoju političku bazu koja je ekstremno nacionalistička, i on to radi u svakodnevnom političkom radu, uz potpunu kontrolu medija«. Korać kaže kako je Vučić prema nacionalizmu »ili svjesno indiferentan, ili ga podržava«.


»I sam je bio navijač ‘Zvezde’, tukao se s Delijama, taj mu je ambijent jako blizak, pri čemu treba znati da je šef ‘Delija’ bio Željko Ražnatović Arkan: iz te skupine nastale su prve paravojne jedinice u Srbiji. Vučić nema nikakvu želju da se njima suprotstavi.


O svemu govori, ali o tenku nije rekao ni riječ: to je neviđeni skandal«. Korać naglašava kako je u Srbiji bilo otpora toj provokaciji, mnogi su reagirali negativno i s odbojnošću, »ali je samo jedna ministrica u vladi tražila da se taj tenk makne«.


»Vučić njeguje svoju biračku bazu, tih pedeset posto Srbije koja je ekstremno nacionalistička, proruska, antieuropska… On vrlo vješto igra tu igru: Zapadu obećava europeizaciju, a istovremeno se u Srbiji uništavaju posljednji tragovi parlamentarne demokracije. Pod Vučićem, Srbija je napravila ogroman korak unazad«, kazao je Žarko Korać za naš list.