Nakon pandemije koronavirusa u 2020. godini, a potom i pooštrenih kontrola na graničnim prijelazima prema trećim zemljama otkako je 1. siječnja 2023. Hrvatska postala članica Schengena zadužena za čuvanje vanjske granice Europske unije, odlaske stanovnika Hrvatske u prekograničnu kupovinu u zemlje koji nisu članice Unije mogle bi prorijediti i nove regulative na granici s BiH i Srbijom.

Početak postupne primjene predviđen je za jesen, a stanovnici područja uz granicu, posebice županjske Posavine, pribojavaju se dodatnih gužvi na graničnim prijelazima koji su, na što godinama upozoravaju stanovnici s obiju strana rijeke Save, već ionako preopterećeni, a kao usko grlo u prekograničnom prometu između dviju država ističu mostove Županja – Orašje i Brčko – Gunja.

Pohrana osobnih podataka

Riječ je o postupnom uvođenju automatiziranog informatičkog sustava ulaska/izlaska EES (Entry/Exit System) koji će pri svakom prelasku granice registrirati biometrijske podatke putnika iz zemalja izvan EU-a koji na tom području ostaju do ukupno 90 dana u razdoblju od 180 dana.

Primjenjivat će se i na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.

Putnici će moći skenirati svoje putovnice ili druge putne isprave na samoposlužnom kiosku, a sustav će registrirati njihovo ime, biometrijske podatke te datum i mjesto ulaska i izlaska.

Te će se informacije pohraniti u digitalnom spisui na taj će se način omogućiti točan uvid u to tko ulazi u šengenski prostor sa stranom putovnicom.

Automatski će izračunavati trajanje boravka i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja od dopuštenih 90 dana.

EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, a skeniranje lica i otisci prstiju ponavljat će se svake tri godine i vrijedit će za više putovanja unutar tog razdoblja.

Prijelazno razdoblje sustava trajat će šest mjeseci, a zaživljavanjem EES-a udaranje pečata u putovnicu odlazi u ropotarnicu povijesti.

Navedeni bi sustav trebao osigurati brže, učinkovitije i sigurnije provjere putnika te pomoći u sprječavanju krađe identiteta, a njegova primjena modernizirati upravljanje vanjskim granicama EU-a, jačajući sigurnost i skraćujući vrijeme za granične procedure.

Neće se odnositi na državljane trećih zemalja koji imaju i državljanstvo države članice EU-a, a to znači ni prema državljanima Hrvatske koji žive u BiH i Srbiji.

Šest mjeseci nakon pune primjene EES-a i prilagodbe na novi sustav, na snagu će stupiti ETIAS – Europski sustav putnih informacija i autorizacije, kojemu je cilj procjenom rizika prije negoli putnici uđu na područje EU-a spriječiti zloupotrebu prava na boravak.

Dodatna provjera

Svaki će putnik morati imati dozvolu za putovanje na kratak boravak u EU, putem aplikacije popuniti online formular s podacima i zatražiti autorizaciju ulaska. Postupak stoji sedam eura, od plaćanja su izuzeti mlađi od 18 i stariji od 70 godina, a odobreni ulazak vrijedi tri godine.

ETIAS autorizacija putniku ne jamči automatsko pravo ulaska u EU, pa će i službenici na graničnom prijelazu ponovo provjeriti ispunjava li za to uvjete ili će mu ulazak biti uskraćen.

Sve će se to, dakako, odraziti na usporen prijelaz granice. Zbog gužvi i čekanja na graničnim prijelazima mnogi će stanovnici pograničnih područja zasigurno odustati od uobičajene navike redovitih odlazaka u prekogranični šoping u BiH ili Srbiju, koji je do pojave koronavirusa cvao.

Kao strani državljani, primjerice u BIH ostvaruju pravo na povrat PDV-a od 17 posto za kupljenu robu u vrijednosti od minimalno 100 konvertibilnih maraka (oko 50 eura).

Na ukupno graničnih šest prijelaza u BiH koji vode prema slavonskim županijama u 2024. godini podneseno je ukupno 108.965 zahtjeva za povrat PDV-a na robu kupljenu u vrijednosti od približno 36,5 milijuna konvertibilnih maraka (18,6 milijuna eura).

U prva četiri mjeseca ove godine podnesena su ukupno 32.844 zahtjeva kojima su Slavonci zatražili povrat 1,6 milijuna maraka PDV-a za kupljenu robu od 10,66 maraka (približno 5,4 milijuna eura).

Prednjači prijelaz Orašje s 14.719 zahtjeva, a potom Šamac sa 8.135 i Gradiška s 5.319 zahtjeva. Na graničnom prijelazu Brod zaprimljeno ih je 3.522, Brčko 2.188, a najmanji broj zahtjeva bilježe na prijelazu Donji Svilaj – njih 493.

Neće biti moguće izbjeći gužve

– Više nijedna država članica nema rezerve tako da se ide prema tome da u listopadu počne primjena novog sustava koji će bitno promijeniti način ulaska u Europsku uniju i šengenski prostor, istaknuo je prošlog tjedna ministar Davor Božinović nakon sastanka o toj temi održanog u Luksemburgu.

Europska komisija će barem dva mjeseca prije početka primjene pokrenuti kampanju informiranja javnosti u državama koje nisu članice EU-a o tome što će njihove građane čekati na ulasku u EU na svim graničnim prijelazima.

– Gužve će biti veće i nisam siguran hoće li ih biti moguće izbjeći, rekao je Božinović.