Odbor je sa 7 glasova “za” i jednim suzdržanim iskazao povjerenje budućoj ministrici o kojoj će zastupnici na plenarnoj sjednici glasovati u utorak, 15. srpnja.


Lijevu oporbu zanimalo je kako Mikuš Žigman misli riješiti nedostatak kadrova, zastoj u povlačenju novca, unaprijediti iskorištenost fondova za socijalne politike.




Fluktuacija ljudi u sustavu nešto je na što treba računati, ali se trudimo ljude i zadržati i kontinuirano educirati, rekla je.


Značaj dio, kaže, posvećuju i korisnicima jer i bez njihove kapacitiranosti ne možemo povlačiti novac.


Što se tiče slabijeg povlačenja novca, na što je upozoravao i HUP, Mikuš Žigman je rekla da je to podatak iz ožujka ove godine, da nije zadnji recentni podatak, da se u ovom trenutku može govoriti o više od 40 posto ugovorenih sredstava.


Otklonila je tezu da Hrvatska neće povući sva sredstva, da je pred isplatom 6. tranša, a 7. je u pripremi.


“Svjesni smo ambicioznih rokova, cijeli sustav vrlo vrijedno radi na tome, možete biti sigurni da ćemo u tom smislu staviti na raspolaganje sve kapacitete i energiju”, odgovorila je buduća ministrica.


Na opasku SDP-ove Sanje Radolović da je javna nabava usko grlo, da se krajnji korisnici bore ‘u šumi birokracije’ i s kompliciranom procedurom, Mikuš Žigman rekla da je Zakon o javnoj nabavi saživio u hrvatskom sustavu i “da smo neke boljke prevazišli”, no da je potrebna bolja koordinacija između svih tijela u procesu i da će to nastojati poboljšati.


HDZ-ove zastupnike zanimalo je kako će se Hrvatska postaviti kada je u pitanju revizija kohezijske politike, što će napraviti kako bi se smanjile razlike između regija na Jadranu i kopna, što ministarstvo planira po pitanju jačanja odnosa sa zemljama na jugoistoku Europe, posebice s BiH i zemljama gdje žive Hrvati. Zanimale su ih i mjere za urbanih razvoj, ali i razvoj manjih gradova koji nisu uključeni u ITU mehanizam.


Mikuš Žigman napomenula je da se priprema novi Zakon o regionalnom razvoju koji stavlja naglasak i na ta pitanja. Istaknula je kako važno razvijati gradove, ali imati i balansirani pristup prema drugim područjima. Podsjetila je na programe za suradnju s hrvatskim zajednicama u susjednim zemljama čime se šalje, kaže, i politička poruka Hrvatima u tim zemljama da o njima Hrvatska brine.