Usred najteže turističke sezone ikad, Hrvatska je dobila Ministarstvo turizma »prošireno« resorom sporta na čije je čelo došla, u turističkim krugovima, relativno nepoznata Nikolina Brnjac. Nakon srpanjskih izbora bilo je govora kako će se ministarstvo čak i ugasiti, odnosno potpasti pod Ministarstvo gospodarstva, no sektor koji nosi 20 posto hrvatskog BDP-a i praktički je najteže pogođen korona krizom, ipak i dalje ima samostalno ministarstvo.

S obzirom na to da Vaš profesionalni put, koliko je javnosti poznato, dosad nije bio direktno vezan uz turizam, što je Vaš osnovni cilj kojeg želite postići u turizmu i kakav turizam Hrvatska treba?

– U ovom trenutku, dok se sektor još uvijek bori s posljedicama COVID-19, moj prioritet, kao i prioritet Vlade, i dalje je provedba mjera usmjerenih na zaštitu radnih mjesta te osiguravanje likvidnosti turističkih tvrtki. Cilj mi je zaštititi turistički sustav kako bi očuvao konkurentnost u novonastalim okolnostima te se što uspješnije prilagodio novim tržišnim uvjetima poslovanja. Zajedno sa sektorom želim se primarno fokusirati na stvaranje turističkog modela dodane vrijednosti kao odgovora na sezonalnost turističkih aktivnosti, odnosno dostupnih ponuda, i samim time percepcije Hrvatske kao turističke destinacije. Nadalje, stavljanje fokusa na održivi razvoj u vidu zaštite prirodne i kulturne baštine te stavljanje naglaska na zelenu i digitalnu transformaciju bez koje je turizam budućnosti nezamisliv.

Paket za oporavak

Sektor turizma koji čini gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a preuzeli ste usred vjerovatno, najteže turističke sezone uopće. Sektor traži konkretne poteze i konkretne mjere. Što će biti Vaši prvi potezi kako bi se sekoru pomoglo da se odrade kolovoz i posezona? Kako ustvari spasiti sektor da preživi ovu godinu?

– U ovom trenutku iznimno je važno održati stabilnost turističkog sustava u čemu će veliku ulogu imati skup mjera i područja djelovanja za koji ćemo predložiti povlačenje sredstava kroz EU Instrument za oporavak i otpornost, a koje ćemo definirati u suradnji s predstavnicima sektora. Ono što je također važno je i turistički promet koji u ovom trenutku ostvarujemo i koji je iznad početnih očekivanja relevantnih stručnjaka. Naime, prema Svjetskoj turističkoj organizaciji u 2020. godini projiciran je pad između 60 i 80 posto, a Hrvatska u ovom trenutku ostvaruje oko 50 posto prošlogodišnjeg prometa na razini čitave godine s time da su zasad srpanj i kolovoz na više od 60 posto od prošle godine. Nastavak takvih rezultata dat će nam i zdravije temelje za sljedeću godinu, a i one koje slijede. Hrvatski turistički sustav i u ovoj situaciji je pokazao koliko je prilagodljiv i inovativan, a zahvaljujući velikom trudu koji ulažu svi u sektoru turizma i djelatnostima vezanim uz turizam, danas ostvarujemo ovako dobre rezultate.

Nikolina Brnjac
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

Tko će moći participirati u sredstvima Instrumenta za oporavak i otpornost EU kroz koji bi Hrvatska trebala dobiti šest milijardi eura nepovratnih sredstava, a dio toga bi trebalo biti usmjereno i u turistički sektor? Je li točno da će taj novac na raspolaganju za povlačenje biti već početkom iduće godine i možete li navesti nekoliko primjera projekata koji će se moći prijavljivati?

– Da bismo mogli koristiti sredstava paketa za oporavak gospodarstva od krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, Vlada će vrlo skoro započeti s izradom Nacionalnog plana oporavka. U njemu ćemo definirati reformske potrebe i projekte koji bi se financirali. Izrada Nacionalnog plana oporavka koordinirat će se u idućim mjesecima s Europskom komisijom, a sredstva možemo, između ostaloga, usmjeriti u jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, okolišnu infrastrukturu, održivi promet, širokopojasni internet, jačanje kapaciteta javne uprave, ali i u održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća. Svjesni smo da će nakon ove turističke sezone jesen biti izazovna, da će brojne tvrtke imati dodatne probleme s likvidnošću. Stoga nam je bitno da sredstva iz novog instrumenta EU usmjerenog na oporavak i otpornost gospodarstva od krize uzrokovane koronavirusom, usmjerimo i za rješavanje tih problema. Učinit ćemo sve da što prije, odnosno već najesen, prva sredstva budu dostupna i našim poduzetnicima.

Nova strategija

Ako će se moći prijaviti i iznajmljivači, za što će konkretno moći povući novac i na koji način im možete pomoći u tome obzirom da se, većina, vjerujem nikad nije susretala s EU fondovima?

– Instrumentom će se osigurati financijska potpora ulaganjima i reformama koje su ključne za trajni oporavak, a naš cilj je kroz definiranje mjera i područja djelovanja obuhvatiti sve segmente u turizmu i time cijeli sustav učiniti efikasnijim, otpornijim i dugoročno konkurentnijim.

Smatrate li da sektoru treba pomoći u prevladavanju krize i pripremi za 2021. daljnjim smanjenjen PDV-a u turizmu i treba li pod sniženu međustopu ući i nautika?

– Ova i prethodna Vlada na čelu s predsjednikom Plenkovićem imale su za cilj i postupno kontinuirano smanjivanje različitih nameta i poreza. U ovom trenutku važno je zadržati stabilnost svih segmenata gospodarstva i ovisno o situaciji, razmatrat će se i unutar turizma fiskalne promjene kako bi sustav bio konkurentniji.

U najavi je izrada nove Strategije hrvatskog turizma. Kada bi ona trebala biti gotova i koje ključne postavke za budućnost treba definirati?

– Pred nama je usvajanje Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine koja je pred završetkom i koja je iznimno važna za naše usklađivanje s prioritetima Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. te novog Instrumenta za oporavak Europske unije. Nakon toga krećemo sa izradom novog strateškog dokumenta namijenjenog turizmu, koji će imati fokus na održivosti, proizvodima dodane vrijednosti te ravnomjernom razvoju. Prije svega, nova strategija mora biti provediva i s jasnim smjernicama te vremenskim okvirima koje ćemo pratiti i provoditi.

Održivi turizam

Spominjali ste kako Hrvatska treba održivi turizam. Što to konkretno znači, kakav turizam trebamo i kako to konkretno postići?

– Održivi turizam podrazumijeva planirani turizam, od planiranog razvoja infrastrukture u destinaciji i smještajnih kapaciteta, ekološkog aspekta poslovanja te proizvoda koji imaju visoku dodanu vrijednost kao što su zdravstveni i poslovni turizam, ali i općenito proizvodi koji su dostupni tijekom čitave godine. Koncept održivog turizma je nužnost kojom čuvamo našu prirodnu i kulturnu baštinu, a istovremeno omogućavamo razvoj lokalnih zajednica i turizma kroz sinergiju. Osim toga, proizvodi vezani uz održivi turizam sve su traženiji i kod brojnih turista. Održivi turizam je budućnost turizma.

Kako ostvariti održivost kod, primjerice, privatnog smještaja obzirom da se godine registrira, prema nekim podacima, i 30-ak tisuća turističkih kreveta u privatnom smještaju? Hoćete li dozvoliti lokalnim samoupravama da same određuju kapacitete i stopiraju novu kategorizaciju?

– Broj aktivnih iznajmljivača velikim dijelom regulira i samo tržište ovisno o potražnji i činjenici da je tržište postalo zasićeno. Moja želja je taj prepoznatljivi segment naše ponude razvijati kao i našu cjelokupnu ponudu, s fokusom na veću dodanu vrijednost i unapređenje kvalitete, a samim time veću isplativost poslovanja.

Kako, ustvari, vidite privatni smještaj u Hrvatskoj i njegovu ulogu u budućnosti s obzirom da su neki iznajmljivači vrlo pogođeni koronakrizom pa su tako rezultati ankete Zajednice obiteljskog turizma pokazali da oko 50 posto iznajmljivača starije životne dobi smatra da im je ugrožena egistencija? Kako planirate pomoći ovom turističkom segmentu da prebrodi krizu? Planiraju li se neke nove mjere, kreditiranje obiteljskog smještaja…? I ako da, kada?

– Razmotrit ćemo za svaki segment turizma moguće mjere za naredno razdoblje. Kao što sam istaknula, skup mjera i područja djelovanja za koji ćemo predložiti povlačenje sredstava kroz EU Instrument za oporavak i otpornost iznimno je važan za hrvatski turizam, odnosno mogućnosti financiranja i bržeg oporavka. Nakon toga ćemo definirati detalje i načine na koje se korisnici mogu prijaviti za mjere, a o tome ćemo naravno sve pravovremeno informirati.

Izazovno razdoblje

Što je sa sustavom turističkih zajednica? Hoće li se broj turističkih zajednica smanjivati, odnosno neke ukidati? Kako vidite ulogu Glavnog ureda, kao marketinške organizacije ili?

– Ova pandemija dodatno je ukazala koliko je važna suradnja među turističkim zajednicama i njihovo formalno ili neformalno udruživanje. Dosadašnje zakonodavne izmjene imaju za cilj povećanje učinkovitosti sustava turističkih zajednica, a u tom smjeru ćemo i nastaviti raditi. Glavni ured Hrvatske turističke zajednice kao i čitav turizam očekuje izazovno razdoblje, stabilizacija turističkog tržišta u svijetu i eventualne promjene u navikama putovanja u sljedećoj godini i nadalje, zahtijevat će veću prilagodljivost, intenzivnije kampanje i drugačiju komunikaciju s turistima. Zato će biti nužno donijeti i novi marketinški plan Hrvatske turističke zajednice koji će imati za cilj ne samo predstavljanje turističke ponude, već i cjelokupnog nacionalnog identiteta kroz više aspekata i komunikacijskih ciljeva. Stvaranje konkurentnog brenda predstavlja imperativ naših novih marketinških planova kako bismo se i dalje uspješno pozicionirali na izazovnom turističkom tržištu.

Kako vidite poziciju zdravstvenog turizma obzirom da tu imamo oko pola milijarde eura pripremljenih investicijskih projekata i koji oblik zdravstvenog turizma bi Hrvatska trebala više razvijati i promovirati, medicinski ili lječilišni?

– Hrvatska je dio jedne od najrazvijenijih regija zdravstvenog turizma u Europi što moramo snažnije iskoristiti i u infrastrukturi te posebno u promociji. Posjedujemo i druge komparativne prednosti za brži razvoj zdravstvenog turizma, poput kvalificiranog kadra i dobre reputacije zdravstvenih usluga, ali i konkurentnih cijena. Zdravstveni turizam omogućuje pozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije te predstavlja jedan od glavnih motiva putovanja u svijetu. Potencijal za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj kao cjelogodišnjeg turističkog proizvoda je iznimno velik i ima veliku vrijednost. Naime, prema istraživanjima, turisti u ovom segmentu borave u Hrvatskoj prosječno 13 dana te dnevno troše i do 240 eura. Stoga će ključni pravci djelovanja u daljnjem razvoju zdravstvenog turizma u Hrvatskoj prije svega biti nastavak podizanja njegove kvalitete i jačanje prepoznatljivosti Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma.

Vezano za nautiku, hoće li se ona konačno potpasti pod turizam obzirom da ih ovako zaobilazi mogućnost participiranja u mjerama za turizam, turističkim kreditima i slično?

– Riječ je o turističkom proizvodu iznimne globalne atraktivnosti koji kontinuirano bilježi dvoznamenkaste stope rasta. Nautika se pokazala kao visokokvalitetan turistički proizvod koji i u doba krize ostvaruje zavidne rezultate i doprinosi ukupnom imidžu Hrvatske kao kvalitetne turističke destinacije. Hrvatska je prepoznata kao nautička velesila, a tome u prilog govore i brojke. S oko 4.500 plovila Hrvatska ima najveću čarter flotu u svijetu, 140 luka nautičkog turizma, 17.000 vezova te preko milijun putnika godišnje na kruzerima.
Dnevna potrošnja nautičara je oko 126 eura, a u čarteru 183 eura dnevno. Pritom je posebno bitno istaknuti kako čak 30 posto tog iznosa direktno pridonosi razvoju drugih selektivnih oblika turizma poput kulturnog i enogastro turizma. Nautički turizam je također važan za jačanje turističkih aktivnosti u pred i post sezoni te ću se zbog svega toga založiti da nautika dobije priliku ravnomjerno participirati s ostalim turističkim proizvodima.

Potrebe sporta

Hoće li biti reorganizacije Ministarstva obzirom da Ministarstvo preuzima i zadaće dosadašnjeg Središnjeg državnog ureda za sport? Kako ćete posložiti ekipu, ostaju li dosadašnji državni tajnici i savjetnici na svojim pozicijama?

– Određenih promjena će biti s obzirom da moramo spojiti turizam i sport te učiniti oba resora još učinkovitijima.

Što ustvari želite napraviti u resoru sporta, u kojem mjeru ga razvijati?

– Prošle godine donesena je strategija u području sporta za osmogodišnje razdoblje Nacionalni program sporta 2019.-2026. i tamo su kroz šest općih i 19 posebnih ciljeva obuhvaćene smjernice razvoja svih područja sporta, od vrhunskog sporta, sporta osoba s invaliditetom pa do školskog, akademskog i rekreacije, tako da ćemo sigurno nastaviti u tom zacrtanom smjeru. Nastavak ulaganja u sportsku infrastrukturu, ali i pomoć lokalnom sportu te daljnja pomoć sektoru kako bi se što bolje prebrodile negativne posljedice pandemije koronavirusa, bit će sigurno među prioritetima. Posebno ćemo vidjeti i kako potrebe sporta možemo uklopiti u mogućnosti koje nam se nude kroz novi Instrument za oporavak i otpornost EU, ali i kroz višegodišnji financijski okvir EU za razdoblje 2021.-2027. što je naglašeno i na sastanku koji sam održala s čelnicima krovnih sportskih udruženja.

Očekujete li da će hrvatski sport imati dodatnu podršku obzirom da je bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović ušla u članstvo Međunarodnog olimpijskog odbora i hoćete li surađivati?

– Prije svega, željela bih još jednom čestitati Kolindi Grabar-Kitarović na imenovanju na ovu izuzetno važnu i prestižnu funkciju. Sigurna sam da će hrvatski sport njezinim članstvom u Međunarodnom olimpijskom odboru dobiti dodatnu mogućnost za afirmaciju, jer uvijek je bitno imati svoje predstavnike u najvećim svjetskim organizacijama. Svakako ćemo surađivati i vjerujem da ćemo zajedničkim djelovanjem pridonijeti što boljem razvoju i pozicioniranju hrvatskog sporta.