Foto: Denis Jerkovic / CROPIX
"Ta dva mjesta, na dva različita kraja Lijepe naše, utjelovljuju u sebi zvukove njezine himne: Teci Savo, Dravo teci; sinje more svijetu reci da svoj narod Hrvat ljubi!", istaknuo je nadbiskup Puljić te dodao kako je okupator mislio ugasiti neutaživu čežnju ljudi za slobodom
VUKOVAR Nakon komemorativnog programa u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, iz kruga vukovarske Opće bolnice u 10,30 sati krenuli su deseci tisuća ljudi u koloni sjećanja na 5,5 kilometara dugo hodočašće do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.
Kolonu iz kruga bolnice predvodili su članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pripadnici 204. Vukovarske brigade, članovi vukovarskih braniteljskih udruga, pripadnici hrvatskih povijesnih postrojbi, a sportaši grada Vukovara nosili su 50 metara dugu hrvatsku zastavu.
Foto: Emica Elvedji / CROPIX
U koloni sjećanja nalazio se i cjelokupni državni vrh predvođen predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović, koja je jedina u krugu bolnice dočekana pljeskom, predsjednikom Hrvatskoga sabora Josipom Lekom i predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem.
Predsjednik Sabora Leko iz vukovarske je bolnice poručio da je žrtva Vukovara općehrvatski simbol slobode. »Vrijednost borbe Domovinskog rata, kao i vrijednost branitelja raste što se više odmičemo od toga datuma. Sloboda i demokracija su nenadoknadive vrijednosti«, istaknuo je Leko.
U vrijeme komemorativnog programa, u vukovarsku bolnicu okolnim je ulicama pristizalo na tisuće onih koji žele odati počast žrtvi Vukovara.
Među njima su se nalazili i srednjoškolski učenici iz Neuma, bjelovarski srednjoškolci, predstavnici grada Trilja ispod desetmetarske zastave, poštovatelji iz Dubrovnika, Ploča, Zagreba te drugih krajeva Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine.
Mnogi od njih i ranije su se uputili na vukovarsko groblje, ispunivši vukovarske ulice hrvatskim stijegovima i transparentima s izrazima pijeteta gradu Vukovaru i njegovim žrtvama.
Najveći broj njih pozornost poklanja dijelu kolone u kojem se nalazi državni vrh – uz predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović, u koloni se nalaze vukovarski gradonačelnik Ivana Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. Uz predsjednicu RH nalazi se i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović u koloni se nalazi uz članove Vlade, nekoliko desetaka metara iza ostalih državnih dužnosnika.
Prvi put otkako obilježava Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. nema izjava državnog vrha za novinare. Dosadašnjih godina novinari su izjave od državnog vrha uzimali u samoj koloni što je ove godine izostalo. Da neće davati izjave prva se izjasnila predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović. Neslužbeno je potom novinarima rečeno da izjave neće davati niti premijer Zoran Milanović. Iz krugova predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka novinarima je poručeno kako ni on neće davati izjave ukoliko izjave neće davati predsjednik SDP-a i Vlade RH Zoran Milanović.
Novinarima se jedini obratio predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko odmah po dolasku u vukovarsku bolnicu.
NOVO 18:53 U spomen na poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u obrani Vukovara 1991. godine, u srijedu navečer je kod Dvorca Eltz niz Dunav pušteno oko šest stotina zapaljenih lampiona.
Upaljeni lampioni pušteni su niz Dunav iz brodica vukovarskih brodara, a s obala Dunava i Vuke prizor je promatrao velik broj građana.
Riječ je o projektu “Svjetlosna rijeka sjećanja” autora Željka Kovačića koji provodi Gradski muzej Vukovar u okviru obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.
Obilježavanju 24. obljetnice vukovarskog stradanja u Domovinskom ratu i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., koje se održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, danas je u Vukovaru nazočilo nešto manje od 30.000 domoljuba, među kojima su se nalazili i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i Vlade Zoran Milanović.
Obilježavanje se nastavlja u četvrtak odavanjem počasti poginulim i nestalim hrvatskih braniteljima i civilima u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovu naselju.
Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991., kad su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba počeli opći tenkovsko-pješački napad. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a, koji su u tijeku obrane grada ustrojeni u 204. vukovarsku brigadu HV-a. Obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine.
NOVO 17:46 Predstavnici Srpskog narodnog vijeća (SNV) i srpskih organizacija u srijedu su u sabornom hramu Sv. Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu paljenjem svijeća odali počast svim nevino stradalima u Vukovaru tijekom rata, a predsjednik SNV-a Milorad Pupovac poručio je kako je potrebno prevladati ratno nasljeđe i sjećati se svake žrtve.
“Na godišnjicu završetka borbi za Vukovar 18. studenoga predstavnici Srpskog narodnog vijeća (SNV) i srpskih organizacija s metropolitom zagrebačko-ljubljanskim Porfirijem, paljenjem svijeća u sabornom hramu Sv. Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu odali su počast nevino stradalima u Vukovaru tijekom rata”, priopćeno je iz SNV-a.
”Ovdje smo zapalili svijeće za sve nevino stradale u Vukovaru, neovisno o njihovoj nacionalnosti. Čin sjećanja na stradale čini nas boljim jer tim činom ne želimo stvarati podjele u društvu”, rekao je tom prilikom Pupovac. ”Danas smo žrtvama odali počast na ovom, a to ćemo činiti i na drugim mjestima jer svaka žrtva i nevino stradali zaslužuju sjećanje i spomen na njih. Danas se nažalost prema žrtvama različito odnosimo, pa su neke žrtve iz rata 90-ih izložene zaboravu, što svakako ne doprinosi pomirenju”, dodao je.
Pupovac je zahvalio je mitropolitu što je omogućio da se odavanje počasti žrtvama održi u sabornom hramu te podsjetio na potrebu prevladavanja ratnog nasljeđa i sjećanja na svaku žrtvu, stoji u priopćenju. Nazočni su bili i zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević, članovi SNV-a, predsjednik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Čedomir Višnjić, predsjednik “Privrednika” Nikola Lunić, Slobodan Živković i Mile Radović iz Izdavačkog poduzeća Prosvjeta.
NOVO 16:06 Kolonom sjećanja, u kojoj je bilo oko deset tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, u srijedu je u Škabrnji počelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtve srbočetničkog pokolja koji se dogodio na današnji dan prije 24 godine, kad su ubijene 84 osobe, 26 branitelja i 58 civila.
Državna izaslanstava i izaslanstva mnogih braniteljskih i civilnih udruga položila su vijenac i zapalila svijeće kod spomen-obilježja masovne grobnice »Ruža za poginule branitelje i civile«, nakon čega su se uputila na misno slavlje koje je u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodio gospićko-senjski biskup Mile Bogović.
U propovijedi je istaknuo kako se tu »ne slavi samo pobjeda nad neprijateljem, nego i spremnost da se živi i položi život za drugoga«. »Naš odgovor nije u osveti i mržnji, nego da poput jerihonskog slijepca tražimo lice Božje, u nj stavljamo svoje povjerenje, tražimo ga da ispravno vidimo i sudimo, ali da konačni sud prepustimo onome kojega je slijepac uočio. Mi vjernici ne mislimo da su nasilnici rekli zadnju riječ o našim stradalima, mi vjerujemo da su naši stradali došli pred lice Milosrdnog suca, ali i da oni koji su tako nemilosrdno postupali prema našim stradalnicima bez suda neće izbjeći sud Boga pravednoga«, poručio je biskup Bogović.
Središnja komemoracija bila je na Trgu dr. Franje Tuđmana i, za razliku od prijašnjih godina, protekla je bez govora predstavnika izaslanstava, udruga i političkih stranaka.
Nakon komemoracije, kilometarska povorka u kojoj su bili i potpredsjednica Hrvatskoga sabora i izaslanica predsjednika Sabora Dragica Zgrebec te ministar uprave i izaslanik predsjednika Vlade Arsen Bauk uputila se na mjesno groblje, gdje su podno glavnoga križa položeni vijenci i zapaljene svijeće.
U povodu 24. godišnjice stradanja Škabrnje i Nadina, u četvrtak, 19. studenoga održat će tradicionalni mimohod »Da se ne zaboravi« od Benkovca preko Nadina do Škabrnje.
Uz predsjednicu Republike Kolindu Grabar Kitarović te predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke i Vlade Zorana Milanovića te ostale državne dužnosnike, u koloni sjećanja bili su domoljubi iz svih krajeva Hrvatske, koji su dostajanstveno i s pijetetom u hodnji odali počast vukovarskoj žrtvi. Pritom nije zabilježen niti jedan incindent, izuzev nekoliko sporadičnih zvižduka upućenih premijeru Milanoviću dok je napuštao memorijalno groblje nakon polaganja vijenaca.
»Vukovar je zaslužio da se ovako dostojanstveno obilježi njegova tragedija, da se prisjetimo svih poginulih, nestalih i umrlih, da preživjeli prođu ovom kolonom sjećanja. Nadam se da je onima koji su protekle dvije godine organizirali sramotno obilježavanje vukovarske tragedije i koristili je u politikantske svrhe, danas žao. Ako im je stvarno žao, tada im je više od pola oprošteno«, poručio je iz kolone sjećanja ministar branitelja, Vukovarac Predrag Matić.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko istaknuo je kako vukovarske žrtve sve obvezuju da se borimo i stvorimo kvalitetnu Hrvatsku. »Nema tu podjela. Oni koji inzistiraju na podjelama ovdje nisu dobrodošli«, kazao je Karamarko i dodao da su u Vukovaru danas svi jedinstveni u osjećaju, ljubavi prema žrtvi i domovini.
Uz premijera Milanovića u koloni sjećanja koračao je i bivši vukovarski gradonačelnik Željko Sabo, koji je služi zatvorsku kaznu, ali je dobio 27 sati slobodno da bude u Vukovaru na Dan sjećanja.
Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak upozorio je kako pravda još uvijek nije niti blizu zadovoljena u Vukovaru. »Na grad Vukovar palo je dva milijuna granata i nema kuće koja nema svoju žrtvu. Vukovar je morao biti još deset puta bolji nego što je danas«, poručio je Rehak.
Nakon što je posljednje dvije godine vukovarska kolona sjećanja bila podjeljena i ispolitizirana, ovogodišnja kolona bila je jedinstvena, ali su izaostale izjave novinarima predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Vlade Zorana Milanovića. Izjavu je novinarima odbio dati i čelnik Mosta Božo Petrov. Na gradskim ulicama primjetan je bio velik broj policajaca, jer su vukvarski policajci bili pojačani s kolegama iz drugih policijskih uprava. Za red se brinulo i 200 pripadnika redarske službe Grada Vukovara.
NOVO 14.50 Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić predvodeći misu na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava Domovinskoga rata poručio je kako danas obilježavamo “tužan dan stradanja kada je okupatorska vojska JNA razorila Vukovar i Škabrnju”.
“Prisjećamo se i one kolone iscrpljenih građana koji, prepušteni pobješnjelim okupatorima moradoše napustiti svoj voljeni grad, užasa masakra u bolnici i na Ovčari, te križnoga puta do Memorijalnog groblja”, rekao je Puljić dodavši kako se sve to događalo pred očima moćnika Europe i svijeta koji su, nažalost, dobrim dijelom šutjeli i gledali strašno krvoproliće.
Ocijenio je kako bismo imali dovoljno razloga srditi se i prigovarati onima koji su razarali i uništavali ljude i kulturu ovoga grada, kao i ljutiti se na odgovorne iz međunarodne zajednice što su dopustili agresiju na Hrvatku i mjesecima nijemo promatrali stradanja ljudi i razaranje sela i gradova.
NOVO 13.27 Državna i druga izaslanstva položila su u srijedu vijence i zapalila svijeće podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, odajući počast žrtvama agresije na Vukovar.
Polaganjem vijenaca počast žrtvama Vukovara odali su predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanstvo Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Josipom Lekom i izaslanstvo Vlade predvođeno premijerom Zoranom Milanovićem.
Počast su odali i predstavnici Glavnog stožera Oružanih snaga RH, Ravnateljstva policije, 204. vukovarske brigade, Grada Vukovara, braniteljskih udruga, Grada Zagreba, Hrvatske zajednice županija, te gradova i općina prijatelja Vukovara.
Nakon njih svoj je vijenac položilo i izaslanstvo HDZ-a na čelu s predsjednikom stranke Tomislavom Karamarkom, a za to vrijeme članovi Vlade otišli su s Memorijalnog groblja.
Molitvu na Memorijalnom groblju predvodio je zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić. “Molimo za pokoj svih koji ovdje počivaju, za sve umorene i poginule, za put mira i napretka”, poručio je Puljić.
Kolona sjećanja do Memorijalnog groblja, u kojoj se nalazilo oko 50.000 hodočasnika, prošla je 5,5 kilometara dug put od vukovarske bolnice, čime je odana počast poginulima i stradalima u obrani Vukovara, koji je okupiran na današnji dan 18. studenoga 1991. godine.
NOVO 12.51 Sudionici kolone sjećanja stigli su do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće u spomen na branitelje i civile stradale u agresiji na Vukovar 1991. godine.
U koloni sjećanja, neslužbeno se doznaje, nalazi se najmanje 50 tisuća domoljuba iz Hrvatske i susjednih država, najviše iz Bosne i Hercegovine.
Mnogi od njih, poput predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, u rukama nose crvene ruže koje će, po dolasku na groblje položiti na grobove branitelja pokopanih na tom groblju.
Neki od hodočasnika ruže polažu i podno jednog od 938 bijelih mramornih križeva koji se nalaze pored središnjeg memorijalnog spomenika na groblju, a simboliziraju isti broj žrtava ekshumiranih s toga mjesta nakon Domovinskog rata.
Mladi grada Vukovara, koji su u koloni sjećanja nosili 50-ak metara dugu zastavu, dolaskom na groblje položili su zastavu uz mramorne bijele križeve.
Molitvu na groblju predvodit će zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić koji će potom služiti i svetu misu.
NOVO 12.04 Posljednji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković, Mladi jastreb, koji s brojnim suborcima u koloni sjećanja prolazi vukovarskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtva iz Domovinskog rata, izjavio je novinarima kako ga najviše plaši da Hrvatska danas ne bi mogla ponoviti ono što je učinila u Vukovaru 1991.
„24 godine je prošlo. Mnogi od nas tada nisu imali toliko godina kada su branili Vukovar. Ono što je najgore, kao spoznaja i što bi nas sve trebalo uplašiti je činjenica da ne bi mogli ponoviti Vukovar 1991., ne zbog ljudi ili srca, već zbog činjenice da je Hrvatska devastirana i nema mogućnosti i potencijala koje je imala 1991.“, poručio je Borković.
Po njegovim riječima takvo stanje nije odraz „nas koji smo Hrvatsku sanjali i bori se za nju“, nego onih koji su , kako je rekao, u protekle 24 godine očito loše gospodarili i doveli hrvatski narod do prosjačkog štapa.
