Prof. dr. Stipan Jonjić

‘Ni danas ne razumijemo kako koronavirus može biti tako podmukao. A imunitet krda će u Hrvatskoj biti teško postići’

P. N.

Prof. dr. Stipan Jonjić / Snimio MARKO GRACIN

Prof. dr. Stipan Jonjić / Snimio MARKO GRACIN

To je svojstvo virusa odgovorno za pandemiju, jer je teško shvatiti da se praćenje ovog virusa ne može organizirati na način kako se to nekada radilo, kaže



Prof. dr. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta u Rijeci drži kako će u Hrvatskoj teško biti postići imunitet krda.


“Kad govorimo o imunosti koja bi se trebala steći procjepljivanjem populacije, slažem se da je to negdje oko 70 posto. Međutim to će biti teško postići iz prostog razloga što naša populacija nije sklona cijepljenju, a dio mlađe populacije neće biti uključen zato što cjepivo vjerojatno još uvijek neće biti odobreno za dob ispod 18 godina. No nama je važno da iskoristimo blagodat ovog cjepiva i zaštitimo ugrožene i što veći dio populacije, te ograničimo širenje virusa, ustvrdio je na HRT-u Jonjić, objašnjavajući da je dobar dio populacije rezistentan, a ne znamo mogu li takvi ljudi unatoč tome biti zaraženi i širiti virus dalje, čime sama imunost krda onda ne bi mogla biti postignuta.


Objašnjava zašto je koronavirus drugačiji virus od bilo kojeg s kojime se znanstveni svijet do sada susreo.




“Što se tiče koronavirusa, oni su vrlo heterogena obitelj virusa, međutim, malo smo podcijenili koronaviruse globalno kao znanstvena zajednica. Iako se dosta znalo o njihovom genetičkom potencijalu, ova epidemija nas je iznenadila. Imali smo krivu procjenu da se radi o banalnoj infekciji poput gripe”, ispričao je Jonjić.


“Stvar koju dan danas ne razumijemo je kako virus može biti takoreći podmukao, i da izazove infekciju koju mi ne osjetimo, koja je asimptomatska. To je svojstvo virusa odgovorno za pandemiju, jer je teško shvatiti da se praćenje ovog virusa ne može organizirati na način kako se to nekada radilo, nego moramo usvojiti mehanizme praćenja koji uključuju i ljude s blagim simptomima ili bez njih, jer jedino tako možemo ograničiti širenje”, kazao je Jonjić.


Prema njegovim riječima, RNK cjepiva nisu nova tehnologija.


“Imate gen koji je pakiran u lipidnu ovojnicu ili nekako drugačije i on se unese u naše tkivo. Gen se prepiše u protein i taj protein je stran tijelu, on je antigen koji izazove upalnu odnosno imunosnu reakciju. Na njega nastanu antitijela i, pojednostavljeno, to je ono što nam treba da nas zaštiti od virusa. – Već 15 ili više godina se i RNK i DNK tehnologija za vakcinaciju testira na životinjama u znanstvene svrhe kako bi napravili protutijela. Mislim da je ta tehnologija jednostavnija i sigurnija od drugih, izjavio je Jonjić, prenosi HRT.