Samo u Italiji je, procjenjuje se, nestalo oko 5.000 djece / Foto REUTERS
Djeca bez pratnje laka su meta trgovaca ljudima, stoga ukoliko građani uoče grupicu od dvoje-troje djece koja lutaju, to trebaju dojaviti policiji, na SOS telefon za žrtve trgovine ljudima (0800 7799) ili na nacionalni telefonski broj za nestalu djecu (116-000), poziva Đurđica Kolarec iz Centra »Rosa«
ZAGREB Nakon objave Europola da je na prostoru Europske unije nestalo čak 10.000 djece migranata, nevladine udruge pozivaju građane da budu na oprezu i, u slučaju bilo kakve sumnje da se radi o djeci bez pratnje ili mogućem iskorištavanju djece, upozore nadležne službe. Djeca bez pratnje najranjivija su migrantska skupina i mogu postati laka meta trgovaca ljudima, ali i predmet iskorištavanja ili agresije drugih skupina ili pojedinaca. Osim što su pogodne žrtve kriminala, djeca migranata na udaru su bandi koje antimigrantsko raspoloženje iskazuju nasiljem.
Strah od deportacije
Prema procjenama Europola, na tisuće je ranjive djece nestalo nakon što su registrirani u državnim uredima država članica EU-a. Samo u Italiji, procjenjuju, nestalo je oko 5.000 djece, dok se još ne zna sudbina oko 1.000 djece u Švedskoj. Mnoga od te djece, smatra se, namjerno nastoji biti »nevidljivom« u strahu od deportacije pa je njihovo detektiranje još teže. U Hrvatskoj, za migrante tranzitnoj zemlji, malo je vjerojatno da se nalaze nestala migrantska djeca, no Đurđica Kolarec, predsjednica Centra za žene žrtve rata »Rosa« i članica Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovine ljudima, poziva građane na oprez.
– Trgovci ljudima imaju uhodane kanale trgovanja i ne moraju hodati za izbjeglicama, no činjenica je da su djeca bez pratnje laka meta. Situacija je vrlo ozbiljna, zato je iznimno važno da građani budu na oprezu i prijave svaku sumnju ili situaciju koja ukazuje da bi se moglo raditi o djeci bez pratnje. Neka širom otvore oči, pogotovo u područjima kuda prolaze migranti. Ako uočite grupicu od dvoje-troje djece koja lutaju, dojavite to svakako policiji na SOS telefon za žrtve trgovine ljudima (0800 7799) ili na nacionalni telefonski broj za nestalu djecu (116-000) – poziva Kolarec.
Premda se Hrvatska pokazala izuzetno dobro organiziranom u prihvatu i transportu izbjeglica prema zapadu, a zabilježeno je i više slučajeva uspješnog spajanja izgubljene migrantske djece s roditeljima, pitanje je – smatra naša sugovornica – koliko je djece migranata u Hrvatsku stiglo bez pratnje, kako se registriraju i da li se sva takva djeca posebno evidentiraju.
– Policija je tu prva točka. Ako identificiraju dijete bez pratnje, doznat će se i gdje su mu roditelji. Ali kad se radi o desecima tisuća ljudi i djece, teško je imati dovoljno vremena za to. Pitanje je tko za to ima vremena, sve se, nažalost, svodi na humanitarnu pomoć u hrani i piću – upozorava Kolarec.
Iskorištavanje
Djeca koja se nađu bez pratnje u takvoj situaciji lako mogu postati plijenom. Kad ih se domognu, bilo da ih kupe od trgovaca ljudima ili ih sami »regrutiraju« na ulici, kriminalne skupine djecu najčešće zloupotrebljavaju za prošnju, sitne krađe, ali i razne druge vrste iskorištavanja, uključujući i seksualno.
Na meti trgovine ljudima, podsjeća Đurđica Kolarec, nisu samo migranti, već i mnoge djevojke iz Hrvatske. Prošle je godine u Hrvatskoj identificirano 38 žrtava trgovine ljudima, što je relativno mali broj, a najčešće su žrtve djevojčice. U protekle tri godine u povećanom se broju identificiraju djeca žrtve trgovine ljudima, jer se temeljem Palermo protokola i maloljetne žrtve prostitucije ubrajaju u tu kategoriju.
– Ako ih se trgovci ljudima domognu, ili će ih iskorištavati sami, za svoje ciljeve, ili će ih prodavati dalje ako vide da im je to unosno. Nema pravila, to je stvar onog tko »organizira biznis« – veli Kolarec. Iako ne smatra vjerojatnim da bi neka od te nesretne djece postala žrtvama trgovine ljudskim organima, navodi primjere Kosova i Albanije, gdje su učestali nestanci ljudi otvorili sumnje na takvu vrstu kriminala. »Zna se da na tim prostorima ljudi često nestaju, a uvijek ostaje pitanje što iza tog nestanka stoji, je li netko ubijen zbog trgovanja organima«, navodi Kolarec, pozivajući ljude da budu aktivni i odgovorni građani.
– Možda je usporedba pomalo gruba, ali to je kao s berbom gljiva. Ako hodate šumom i znate kad rastu gljive, naći ćete ih, a ako uopće ne gledate u tlo, sigurno nećete ubrati nijednu – ilustrira Kolarec.
Na upit o tome koliko je djece bez pratnje dosad evidentirano među migrantima koji su prošli kroz Hrvatsku, te je li moguće da su neka od njih prošla nezapaženo, iz MUP-a nismo dobili odgovor. Bivši ministar policije Ranko Ostojić ovu temu nije htio komentirati jer za to, kaže, više nije ovlašten. »Ako postoji takva procjena, postojao bi valjda popis za potragu, podaci za spajanje obitelji, ali za to je nadležan Europol«, rekao nam je kratko Ostojić.
