U Stonu, općini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s 2.491 stanovnikom, nešto se neobično događa. Prema popisu stanovništva iz 2021. u Stonu žive 132 pripadnika bošnjačke nacionalne manjine, čime ona prelazi udio u stanovništvu od pet posto, pa je ta manjina stekla pravo na svog člana u predstavničkom tijelu. Kako 18. lipnja u Općinsko vijeće Stona nije izabran niti jedan Bošnjak, morat će se održati dopunski izbori. No, načelnik općine Vedran Antunica (HDZ) tvrdi da u stvarnosti u Stonu nema niti blizu toliko Bošnjaka nego možda njih sedam, osam.

Misteriozna situacija

Na ovu misterioznu situaciju na jugu Hrvatske jučer je u Saboru, iznoseći stajalište Kluba nezavisnih zastupnika, upozorio Nino Raspudić.

– Superizborna godina još traje, nikako da završi. U lijepom i važnom Stonu zaboravljena je čitava jedna kategorija ljudi za koju je, po zakonu, potrebno provesti izbore. Ston mora na dopunske izbore jer broj registriranih Bošnjaka toliko je porastao da su stekli pravo na mjesto u Općinskom vijeću. Sad, otkud u Stonu toliko pripadnika bošnjačke nacionalne manjine? Zapitat će se to svaki Bošnjak u Hrvatskoj, a vjerojatno se i njihov zastupnik u Saboru ozbiljno počešao po glavi kada je vidio da ima iznenadnu bazu u Stonu. Broj Bošnjaka u Stonu je između dvaju lokalnih izbora porastao dvadeset puta. Odgovor na ovu stonsku zavrzlamu ujedno je i odgovor na to zašto nam je tako kako jest i zašto nam je država u ovakvom stanju, rekao je Raspudić.

Armin Hodžić, saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine, doživio je njegov istup kao – antibošnjački.

– Netko tko nema pojma o čemu govori, postavlja se kao ekspert, da ne kažem kao popisivač stanovništva. Imali smo na lokalnim izborima dvije općine u kojima nije, a trebao je biti, izabran bošnjački član predstavničkog tijela. Cetingrad, u kojem je Bošnjaka više od 15 posto i imaju zamjenika načelnika, i Ston koji je upao u oči uvaženom zastupniku Raspudiću. Ston je, dakle, postao kamen spoticanja zbog tih stotinu Bošnjaka koji su, po kolegi Raspudiću, na neki način zalutali na popis stanovništva. Oni su sada ogroman problem i, u nadrealnom govoru, šalje se poruka da tamo ni ne trebaju biti, a ako su se već zatekli, da ne smiju imati svog predstavnika ni u kojem tijelu, oštro je reagirao Hodžić, ali nije ponudio nikakvo pojašnjenje kako se toliko njegovih sunarodnjaka odjednom našlo u Stonu.

U toj je općini prema popisu stanovništva 2011. bilo 2.407 ljudi, od njih se tek jedan nacionalno izjasnio kao Bošnjak. Bilo je, primjerice, sedam Albanaca, pet Srba, četiri Čeha, ali Bošnjak samo jedan. No, tijekom deset godina koje su uslijedile u Stonu se službeno dogodio velik porast broja pripadnika bošnjačke nacionalne manjine. Ston prema popisu iz 2021. ima 2.491 stanovnika, a 5,3 posto su Bošnjaci, njih 132. Čini se da u općinskim strukturama nitko nije baš ozbiljno shvatio ovaj podatak, ako ga je i znao, provedeni su lokalni izbori na kojima je pobijedio HDZ-ovac Antunica, a konstituirano je i predstavničko tijelo kojeg je predsjednik također član HDZ-a.

Onda, međutim, iz Zagreba, iz Ministarstva pravosuđa i uprave, stiže u Ston dopis s informacijom da će biti dopunski izbori za bošnjačkog predstavnika u Općinskom vijeću, budući da niti jedan nije izabran s lista koje su se natjecale na lokalnim izborima. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina propisuje da pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu s pet do 15 posto, a tu sada spada i Ston, imaju pravo na jednog vijećnika.

Tražio pojašnjenje

Načelnik Antunica je, kazao nam je jučer, bio sasvim iznenađen kada je dobio ovaj dopis iz resora koji vodi njegov stranački kolega Damir Habijan.

– Da netko slučajno ne bi nešto krivo pomislio, odmah želim reći da nemam apsolutno ništa protiv Bošnjaka, oni su nam uvijek dragi gosti iz susjedne BiH. Ali, jednostavno nema Bošnjaka koji žive u Stonu. Odnosno, ima ih sedam, osam, ajmo reći desetak. Tražio sam odmah od Ministarstva pravosuđa i uprave pojašnjenje gdje su ti Bošnjaci u Stonu, ali pozvali su se tamo na Opću uredbu o zaštiti podataka, GDPR, i nisu mi praktično ništa odgovorili. Ovo je stvarno bizarno, morat ćemo imati dopunske izbore za ljude kojih tu nema. Jasno je zato i da će odaziv na te izbore biti nikakav. Morat ćemo još i prethodno promijeniti općinski Statut, kako bismo u njega unijeli odredbu da Bošnjaci u Stonu imaju pravo na jednog vijećnika, iako smo svjesni da ih, ponavljam, tu kod nas nema, rekao nam je Antunica.

Teorija Pelješkog mosta

Načelnik Stona Vedran Antunica ima svoju, nepotvrđenu teoriju o tome kako su 132 Bošnjaka dospjela u Ston, a da ih nitko nije primijetio.

– Moja je pretpostavka da su popisivači na području Stona 2021. popisali sve radnike s hrvatskim državljanstvom koji su Bošnjaci, a bili su tu zaposleni nekoliko godina na gradnji Pelješkog mosta i obilaznice. Ja vam drugog tumačenja za ovo nemam, zaključuje HDZ-ov načelnik Stona.