Dok nacionalnost i jezik nije pretjeran problem, postavlja se pitanje zašto je vjera »programirana«, odnosno zašto bi se trebali izjašnjavati kao katolici
ZAGREB » Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske na svojim je internetskim stranicama pozvao sve Hrvate iz BiH da se na predstojećem popisu stanovništva izjasne kao Hrvati, katolici, koji govore hrvatski jezik.
I dok nacionalnost i jezik nije pretjeran problem, postavlja se pitanje zašto je vjera »programirana«, odnosno zašto bi se trebali izjašnjavati kao katolici. No, čini se kako ključ leži u raspravi koja traje već duže od godinu dana u BiH, a koja je dovela do toga da su gotovo svi nezadovoljni formularima za popis stanovništva.
Naime, unatoč preporukama svjetskih i europskih statističkih udruženja, u pitanjima 24, 25 i 26 ponuđeni su i odgovori, a ne samo prazno mjesto za upis, kako je to u normalnim državama. Da sve bude kompliciranije, pitanje 24 glasi »Etničko/nacionalno izjašnjavanje« te su ponuđena tri odgovora: Bošnjak, Hrvat, Srbin, uz mogućnost neizjašnjavanja, a bilo što drugo bi bilo upisano u rubriku »ostali«.
Mnogi su stručnjaci prigovarali i na samo povezivanje etniciteta i nacionalnosti. Pitanje 25 je o religiji, također s tri ponuđene i »ostalima«, i isti je slučaj i s jezikom u pitanju 26. Kako se neslužbeno saznaje iz krugova Državnog ureda, Agencija za statistiku BiH im je pojasnila kako će se kao nedvojbeni pripadnici pojedinog naroda u statističkim kategorijama brojati ljudi samo s konkretnim odgovorima koji uključuju »etničko/nacionalnu« pripadnost, jezik i religiju. Odnosno, u slučaju Hrvata, samo kombinacija Hrvat/katolik/hrvatski jezik.
Jučer se nije moglo provjeriti u Agenciji za statistiku BiH je li ovo zbilja točno za ovu poprilično neobičnu statističku konstrukciju.
