Snimio Denis LOVROVIĆ
Darko Horvat koji je zdušno zagovarao prekid arbitraže na visokom je trećem mjestu liste HDZ-a u trećoj jedinici
ZAGREB Tomislav Karamarko u konačnici je morao napustiti politiku zato što se zalagao za završetak arbitraže između hrvatske države i MOL-a, a istovremeno je njegova supruga poslovno surađivala s lobistom mađarske naftne kompanije. Odnosi Hrvatske i MOL-a su, dakle, vrlo osjetljiva tema za HDZ. Zato je novi predsjednik stranke Andrej Plenković odlučio poslati poruku da on ne zastupa iste stavove o ovoj arbitraži i prema MOL-u kao Karamarko. Cijeli intervju u tjedniku Nacional Plenković je posvetio isključivo MOL-u i Ini, a izjasnio se za nastavak arbitraže. »Upravo je arbitraža mehanizam koji je samim ugovorom predviđen kao način rješavanja sporova među dioničarima. Duboko vjerujem u uspjeh hrvatskih argumenata u arbitražnom procesu i njezin dovršetak vidim kao temelj budućih odnosa s MOL-om«, izjavio je Plenković.
O pristupu koji su Ini imali njegovi prethodnici Ivo Sanader i Karamarko, predsjednik HDZ-a nije htio govoriti jer, kako je objasnio, tek je nedavno izabran za šefa stranke pa ranije nije sudjelovao ni u čemu vezanom za mađarsko poduzeće. Ali, Plenković zato zna sve što je radila Vlada Ivice Račana. »Ishodište svih problema nastalo je u trenutku kada je Vlada Ivice Račana, prodajući 25 posto udjela u Ini, dala MOL-u više upravljačkih prava od onih koje proizlaze iz 25 posto vlasništvaNa primjer, već 2003. godine MOL je stekao pravo veta na sve investicijske odluke Ine veće od 10 milijuna dolara, što je u naftnom biznisu iznimno mali iznos, na razini vrlo malog projekta. Na ovaj je način MOL već 2003. godine došao u poziciju da diktira razvoj Ine jer je imao pravo odlučivati o svakoj investiciji«, upozorio je Plenković. Naglasio je i da će se on, kad bude premijer, »u oblikovanju i donošenju tih odluka savjetovati i uključiti najstručnije ljude koje Hrvatska ima u području energetike, prava i financija, a sve s ciljem da napokon nađemo rješenje koje će omogućiti razvoj Ine i zaštitu nacionalnih interesa koje Hrvatska ima u Ini«.
Plenković nije nikoga spominjao poimenice, pa nije poznato spada li i potpredsjednik HDZ-a i ministar Darko Horvat u ljude s kojima će se on, ako postane premijer, savjetovati o MOL-u i Ini. Horvat je u Oreškovićevoj vladi zadužen za malo i srednje poduzetništvo, ali najviše se bavio upravo odnosima hrvatske države i MOL-a i pritom je prilikom svakog javnog nastupa inzistirao na prekidu arbitraže s MOL-om.
»Smatram da do arbitražnih postupaka uopće nije trebalo ni doći. Oni su za Hrvatsku vrlo skupi, a postavljam pitanja svima nama, što ako arbitražne postupke izgubimo. Koji su izvori financiranja onoga što će naš strateški partner gubitkom tih arbitražnih postupaka potraživati od hrvatske Vlade? Hoće li nakon toga netko preuzeti odgovornost ili biti sankcioniran zbog svih onih kazni koje ćemo temeljem odluka arbitražnih postupaka morati plaćati«, rekao je, primjerice, Horvat početkom svibnja.
Posljednja dva dana on se nije javljao na telefonske pozive tako da ne znamo je li možda u međuvremenu, u skladu s promjenom na čelu HDZ-a, Horvat svoje stavove o arbitraži prilagodio činjenici da je Plenković njezin zagovornik.