Iako su se političari u Hrvatskoj jučer razmetali s najavama revizije i »obaranja« haške presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata, valja imati na umu da su mogućnosti revizije haških presuda regulirana haškim pravilima, a ta pravila ne predviđaju mogućnost da države revidiraju i obaraju presude.

Haška pravila dopuštaju mogućnost revizije, ali takav zahtjev mogu podnijeti samo stranke u postupku, obrana i optužba, i to u roku od godinu dana od donošenja pravomoćne presude, ali samo ako se pojavi neki materijalni dokaz koji može srušiti pravomoćnu presudu, a koji tužiteljstvu ili obrani nije bio na raspolaganju tijekom suđenja. Dosad je samo Veselinu Šljivančaninu uspjelo revidirati pravomoćnu presudu i u reviziji postupka dobiti smanjenje pravomoćne kazne sa 17 na 10 godina.

Revizijski zahtjev

Kako je Šljivančaninu uspjelo? Njegova obrana ponudila je Žalbenom vijeću iskaz Miodraga Panića, bivšeg načelnika štaba Šljivančaninove gardijske brigade, koji je ustvrdio da Mrkšić Šljivančaninu nije ništa rekao o povlačenju vojnika JNA koji su osiguravali hrvatske zarobljenike na Ovčari. Riječ je o važnom pitanju, budući da je Žalbeno vijeće upravo zbog te okolnosti i osudilo Šljivančanina za ubojstva, jer je kao oficir bio odgovoran za sigurnost zarobljenika.

Žalbeno je vijeće povjerovalo Paniću, ocijenivši kako je riječ o vjerodostojnom svjedoku, odbacivši primjedbe tužiteljstva na Panićev račun, i temeljem njegovog svjedočenja po prvi put u povijesti Haškog suda preinačilo pravomoćnu presudu.

U slučaju da se u ovom predmetu pojave takve činjenice, i ako bude podnesen revizijski zahtjev, o njemu će odlučivati Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, koji je osnovan kako bi mogao nastaviti nedovršene poslove Haškoga suda, koji se koncem mjeseca zatvara.

I kada je riječ o drugoj mogućnosti – prosvjedu pred Vijećem sigurnosti UN-a, osnivačem Haškoga suda – takva mogućnost postoji, ali malo je vjerojatno da će intervencija uroditi plodom. Hrvatska bi u tom slučaju trebala uvjeriti članice Vijeća sigurnosti u svoje argumente, što nije realno, s obzirom na to da su i Sjedinjene Američke Države, glavna saveznica Hrvatske, odmah po objavi haške presude šestorici obznanile da podržavaju rad Haškoga suda i presudu čelnicima Herceg-Bosne.

Svojedobno je bivši premijer Ivo Sanader uložio oštar prosvjed pred Vijećem sigurnosti povodom prvostupanjske haške presude vukovarskoj troijci, odnosno Mili Mrkšiću, Šljivančaninu i Miroslavu Radiću. Sanader je bio ambiciozan, najavljivao je poništenje te odluke, za koju je govorio da je poraz ideje Haškoga suda, no ništa se nije dogodilo.

U tom trenutku novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović obratila se pismom glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu povodom puštanja Vojislava Šešelja na slobodu, zatraživši od glavnog tajnika svjetske organizacije da poduzme korake kako bi osigurao da se haški optuženik vrati u pritvor Međunarodnog suda, a svi znamo kako se Šešeljev slučaj zaključio.

Čuđenje zbog reakcija

Odvjetnica Slobodana Praljka Nika Pinter kaže da su šanse za to male, a upozorava i na to da se Haški sud zatvara krajem godine.

»Ako će Praljkova obitelj tražiti (reviziju) vidjet ću, ali ja osobno s tim sudom ne žeilm više apsolutno ništa imati«, rekla je Hini Pinter čiji se klijent u srijedu ubio na izricanju pravomoćne presude.

»To je jedan ružan kraj Haškog suda. Ne samo zbog ovoga što se dogodilo Praljku, nego i inače smatram da nije ostvario svoju svrhu«, dodala je odvjetnica.

Obrane ostalih osuđenika još nisu odlučile o daljnjim koracima, ali također ističu da je reviziju gotovo nemoguće dobiti.

»Šanse da se nađu neki novi dokazi su vrlo male, gotovo nikakve«, rekao je izvor blizak obrani.

Odvjetnici podsjećaju da su u prvostupanjskom postupku iskoristili sve dokaze protiv teza o udruženom zločinačkom pothvatu i međunarodnom sukobu u BiH, poznatih iz ranijih presuda BiH Hrvatima – Blaškiću, Kordiću i Naletiliću.

»Pokušali smo ih srušiti, ali nažalost nismo uspjeli«, rekao je izvor.

Obranu čude ogorčene reakcije hrvatskih vlasti na presudu šestorki, s obzirom na to da se Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko već spominju u ranijim presudama. »Netko je očito prespavao 20 godina«, ocijenio je izvor.